Xikita nochi

Tlen kiualika

Yotikmatkej tlen kijtoa se rollo tlen yiuejkika okijkuilojkej

Yotikmatkej tlen kijtoa se rollo tlen yiuejkika okijkuilojkej

Itech 1970 okajsikej nin rollo ompa altepetl Ein Gedi uan amo ueli okitayaj tlen okijtoaya porque otlatlak. Pero ika se computadora okitakej kipia seki versículos tlen katej itech amochtli Levítico uan noijki ompa ijkuilitok itoka toTajtsin Dios.

ITECH 1970, arqueólogos okajsikej se rollo tlen otlatlak ompa altepetl Ein Gedi tlen kajki Israel. Nin altepetl kajki ik mar Muerto. Okajsikej ijkuak otlachkuakej kanin okatka se sinagoga tlen okitlatijkej ijkuak okipojpolojkej non altepetl. Xamo non opanok itech siglo chikuase. Nin rollo ayakmo kuali okatka, ik non, amo ueli okitayaj tlen okijtoaya uan xixiniskia tla kipatlauaskiaj. Pero ¿ken okitakej tlen okipiaya? Okitakej ika se computadora uan ika se programa tlen okachi yankuik.

Okitakej nin rollo kipia tlen kijtoa Biblia. Kipia seki versículos tlen ika peua amochtli Levítico. Noijki ompa ijkuilitok naui letras tlen ika moijkuiloa itoka toTajtsin Dios ika tlajtoli hebreo uan nin moixmati ken Tetragrámaton. Sekimej kijtoaj nin rollo xamo okijkuilojkej itlajkotia achto siglo hasta siglo naui. Ijkuak okinmajsikej Rollos del mar Muerto ompa altepetl Qumrán, okiteititijkej non rollos okachi yiuejkika okinmijkuilojkej ika hebreo uan satepan tlen yikin okinmajsikej. Se tlakatl itoka Gil Zohar okijto itech se periódico tlen itoka The Jerusalem Post: “Ijkuak otikitakej tlen okipiaya non rollo tlen okajsikej itech altepetl Ein Gedi, otikitakej kipia versículos tlen pouij itech amochtli Levítico. Otikmatkej tlen opanok mil xiuitl ijkuak okinmajsikej Rollos itech mar Muerto (yikipiaj kanaj dos mil xiuitl porque okinmijkuilojkej ijkuak oksepa yikixixiniskiaj teokali) uan Códice de Alepo (okijkuilojkej kanaj itech xiuitl 901 noso xiuitl 1,000)”. Sekimej ixtlamatkej kijtoaj nin rollo tlen “yokitakej” kiteititia amochtli Torá * “nochi kuali ijkuilitok. Amitlaj okipatilijkej akinmej okinchijchijkej copias maski amo kuali okijkuilojkej seki tlamantli”.

^ párr. 4 Judíos okiluiayaj Torá achto makuili amochmej tlen ika peua Biblia (Génesis, Éxodo, Levítico, Números uan Deuteronomio).