Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

KAJJIOÑE TÕMAK EO AER | DEVID

‘Tarin̦ae eo Ej an Jeova’

‘Tarin̦ae eo Ej an Jeova’

DEVID eilbõk ke rũttarin̦ae ro rej iuun doon im ko iturinl̦o̦k. Relukkuun mijak im lõl̦ño̦ñ ke rej ko jãn ijo rar tarin̦ae ie. Etke relukkuun mijak? Ilo aer ko, bõlen elõñ alen an kar Devid roñ aer ba etan juon armej. Ãt in ej etan juon em̦m̦aan. Im ke Devid ej reilo̦k, ej loe an em̦m̦aan in jutak im kakijoñjoñe ilo kom̦lal̦ in tol̦ eo. Bõlen ejjañin kar wõr juon armej Devid ear loe me eaetok im ineea ãinwõt armej in.

Etan armej in ej Golaiat! Ejjel̦o̦k pere bwe ke Devid ej loe, ej kab mel̦el̦e etke rũttarin̦ae ro rar mijake. Em̦m̦aan in elukkuun aetok im ineea. Kein tarin̦ae ko an relukkuun eddo im nuknukun tarin̦ae ko ej kõn̦aki rebar eddo. Jekdo̦o̦n ñe l̦ein ejjab kõn̦aki kein tarin̦ae kein an, ak joñan eddon emaroñ kar eddol̦o̦k jãn ruo em̦m̦aan me rekilep im ineea. Ear juon eo elukkuun dipen im kajoor, im juon eo etijem̦l̦o̦k ilo tarin̦ae. Golaiat ear lam̦õjl̦o̦k ñan RiIsrael ro bwe ren itõn ire ippãn. Pijaikl̦o̦k m̦õk an eppañijñijtok ainikien jãn ikõtaan tol̦ ko ke ej kajjirere kõn jarin tarin̦ae eo an Israel im Kiiñ Saul. Ear ba bwe RiIsrael ro ren jilkinl̦o̦k jabdewõt em̦m̦aan bwe en etal im ire ippãn, im ñe juon iaaerro enaaj anjo̦, enaaj jem̦l̦o̦k tarin̦ae eo!​—1 Samuel 17:4-10, UBS.

RiIsrael ro rar mijak. Kiiñ Saul ear bar mijak. Devid ej kab kile bwe men in ear wal̦o̦k ium̦win juon jim̦a allõñ kiiõ! Ejjañin wõr en̦ ebõk anjo̦ kõnke rũttarin̦ae ro an RiPilistia ro im RiIsrael ro rar kõttar wõt an juon ire ippãn Golaiat. Kajjojo raan, Golaiat ej kakũtõtõik RiIsrael ro im kakijoñjoñe ñan er, im men in ear kõm̦m̦an bwe Devid en lukkuun abn̦õn̦õ. Emaroñ kar inepata ke ej l̦õmn̦ak kõn an kiiñ eo an Israel mijak. Im ejjab e wõt, ak bar jarin tarin̦ae eo an, eo im ekitibuj jilu iaan l̦õm̦aro jein Devid! Ippãn Devid, men in Golaiat ear kõm̦m̦ane elukkuun nana kõnke ear jab baj kajook wõt jarin tarin̦ae eo an Israel, ak ear bar kwal̦o̦k an kananaik Anij eo an Israel, Jeova! Ak ta eo Devid emaroñ kõm̦m̦ane ke ej juon jo̦dikdik wõt? Im ta eo kõj ilo raan kein jemaroñ katak jãn wãween an kar Devid kwal̦o̦k an tõmak?​—1 Samuel 17:11-14.

“KWÕN JUTAK IM KAPIT E, BWE E IN”

Jen bar ro̦o̦l ñan elõñ allõñ m̦oktal̦o̦k jãn iien in. Ej jino jotal̦o̦k ke Devid ej lale jiip ko nejin jemãn ilo juon tol̦ jidikdik iturin Betleem. Bõlen ilo tõre in ejjañin 20 an iiõ. Ear juon likao ewũlio im ãjmour. Ñe ejjel̦o̦k men en̦ ej kõm̦m̦ane, ej kõjañjañ kõn arp eo nejin. Kõnke ear l̦ap an kam̦m̦oolol kõn menin kõm̦anm̦an ko raiboojoj an Anij, ear itoklimo in kõjerbal iien kein repel̦l̦o̦k ñan an kõjañjañ ippãn make im l̦õmn̦ak kõn menin kõm̦anm̦an ko. Men in ear kõm̦m̦an bwe en m̦õn̦õn̦õ im bwe en l̦apl̦o̦k wõt an jel̦ã kõjañjañ. Bõtab, ke ear jota, jemãn Devid ear ijjilõkl̦o̦k ennaan bwe en m̦õkaj im etal ñan ippãn.​—1 Samuel 16:12.

Ke Devid ear etal, ear loe an jemãn etan Jesse kõnnaan ippãn juon l̦al̦l̦ap. L̦al̦l̦ap in ej rũkanaan Samuel. Jeova ear jilkinl̦o̦k bwe en kapit juon iaan l̦õm̦aro nejin Jesse bwe en kab kiiñ im pinej jenkwan kiiñ eo an Israel! Em̦õj kadede an Samuel loe l̦õm̦aro 7 jein Devid, bõtab Jeova ear kaalikkar ñan Samuel bwe ear jab kããlõt er. Bõtab ke Devid ear tõparl̦o̦k ijo, Jeova ear jiroñ Samuel im ba: “Kwõn jutak im kapit e, bwe e in.” Kõn men in, Samuel ear kõpel̦l̦o̦k nien weil̦ eo an im kapiti bõran Devid kõn juon weil̦ ejejuwaan im̦aan mejãn l̦õm̦aro jein. Mour eo an Devid ear oktak ãlikin iien in kar kapiti. Baibõl̦ ej ba bwe jetõb kwõjarjar eo an Jeova ear pãd ippãn jãn iien eo m̦aanl̦o̦k.​—1 Samuel 16:1, 5-13.

Ear alikkar an Devid ettã bũruon ke ear ba bwe Jeova eo ear jipañe bwe en anjo̦ jãn menninmour ko rawiia

Devid ear ke kõn̦aan bwe en kajju bõk eddo ko an juon kiiñ? Ear jab. Ear kõttar wõt im kõtl̦o̦k an Jeova tõl e ikijjeen jetõb kwõjarjar eo an ñan kaalikkar iien eo enaaj jejjet ñan an bõk eddo ko rel̦l̦apl̦o̦k. Bõtab, ilo tõre in ear kõttar, ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt ilo jerbal eo ettã ear kõm̦m̦ane, jerbalin lale jiip. Ear lukkuun kaorõk jerbal in an im ear kwal̦o̦k peran ilo an lale jiip ko. Ear wõr ruo iien ko im bwijjin jiip ko nejin jemãn rar pãd ilo kauwõtata ke juon l̦aiõn im juon pããr rar itõn m̦ani jiip kein. Bõtab, Devid ear jab kajjioñ kako menninmour kein jãn juon jikin ettol̦o̦k. Ear jelm̦ae menninmour kein rekauwõtata im ire ippãer ñan kõjparok jiip ko nejin jemãn. Ilo iien kein ruo, Devid ear m̦an menninmour kein kõn pein!​—1 Samuel 17:34-36; Aiseia 31:4, UBS.

Ejjabto tokãlik, kar bar ijjilõkl̦o̦k ennaan ñan Devid bwe ewõr juon ej aikuji. Kiiñ Saul ear roñ kõn Devid. Meñe Saul ej kajoor wõt ilo tarin̦ae, ak ejako an Jeova buñbũruon kõn an kar jum̦aik naanin jiroñ ko an ñane. Kõnke em̦õj an Jeova bõk jetõb kwõjarjar eo an jãn Saul, men in ekõm̦m̦an bwe en wõr juon jetõb nana ippãn Saul. Mel̦el̦ein bwe ear wõr jitũbõn illulu ippãn im ear lãj im nana l̦õmn̦ak ko an. Ñe men in ej wal̦o̦k ñan Saul, men eo emaroñ kaenõm̦m̦ane ej ilo an roñjake ainikien kõjañjañ ko. Jet iaan l̦õm̦aro doon Saul rar jel̦ã bwe Devid ear juon eo ejel̦ã kõjañjañ im ejel̦ã ire. Kõn men in, Saul ear ijjilõkl̦o̦k ennaan bwe Devid en itok ñan ippãn, im ejjabto tokãlik Devid ear juon iaan rũkõjañjañ ro an Saul im ro rar ineek kein tarin̦ae ko an.​—1 Samuel 15:26-29, UBS; 16:14-23.

El̦aptata an ro em̦m̦an dettaer maroñ katak jãn wãween an kar Devid kwal̦o̦k tõmak. Devid ear kõjerbal iien ko an ñan kõm̦m̦ani men ko rar karuwaakl̦o̦k e ñan Jeova. Bareinwõt, ear bõk iien ñan katak ñan kõm̦m̦ani jerbal ko rar jipañe bwe en pojak ñan an bõk jerbal ko rel̦l̦apl̦o̦k. Bõtab men eo el̦aptata an aorõk ej bwe ear kõtl̦o̦k bwe Jeova en tõl e ikijjeen jetõb kwõjarjar eo an. Elukkuun em̦m̦an joñak in an ñan kõj aolep!—Ekklisiastis 12:1.

“EJJEL̦O̦K EN̦ EN MIJAK RIPILISTIA EN̦!”

Ke Devid ear jerbal ñan Saul, ekkã an ro̦o̦l ñan m̦weo im̦õn bwe en lale jiip ko nejin jemãn. Im jet iien ej pãd ium̦win juon iien eaetok. Juon iien ke Devid ear bar ro̦o̦l, Jesse ear jilkinl̦o̦ke bwe en lale ejet an l̦õm̦aro jilu jein pãd, me rej uwaan jarin tarin̦ae eo an Saul. Devid ear pokake im etal, im ear bũki aolep men ko jemãn ear kõpooji ñan l̦õm̦aro jein. Ke ear tõparl̦o̦k Kom̦lal̦ Ila, ear loe bwe ejjañin wõr en̦ enañin bõk anjo̦, ãinwõt an jinoin bwebwenato in kwal̦o̦k. Jarin tarin̦ae ko ruo rej jelm̦ae doon ilo tõrerein kom̦lal̦ in tol̦ ko rej pãd ie bõtab rejjab tarin̦ae.​—1 Samuel 17:1-3, 15-19.

Ippãn Devid, men in ejjab kar aikuj wal̦o̦k. Ejjab mel̦el̦e etke jarin tarin̦ae eo an Jeova, Anij eo emour, ej mijak em̦m̦aan eo, el̦aptata ke ej kabuñ ñan anij ko rewaan. Devid ear watõk naanin kakũtõtõ ko an Golaiat bwe rej kananaik Jeova. Kõn men in, ear jino kõnnaan ippãn rũttarin̦ae ro ñan kwal̦o̦k an kõn̦aan ire ippãn Golaiat. Ejjabto tokãlik, Ilaiab, l̦eo erũttotata jein Devid, ear roñ an kõnnaan im ear luuki kõn an l̦õmn̦ak bwe ear itõn alwõje aer tarin̦ae. Bõtab Devid ear uwaake im ba: “Bwe ta eo iar kõm̦m̦ane? Ta emo aõ kajjitõk ke?” Innem ear wõnm̦aanl̦o̦k im kõnnaan ippãn armej ro ñan kwal̦o̦k an kõn̦aan ire ippãn Golaiat, m̦ae iien eo juon iaan armej ro ear kwal̦o̦k naan ko an ñan Saul. Kõn men in, Saul ear kajjitõk bwe ren bõktok Devid ñan ippãn.​—1 Samuel 17:23-31, UBS.

Devid ear kwal̦o̦k naan kein ñan kiiñ eo: “Ejjel̦o̦k en̦ en mijak RiPilistia en̦!” Saul im l̦õm̦aro doon rar mijak Golaiat. Bõlen unin aer mijak ej kõnke rar keidi er make ñan l̦ein el̦ap an ineea, im remaroñ kar pijaikl̦o̦k aer lukkuun kadu jãne ñe rej jutak iturin. Remaroñ kar l̦õmn̦ake an naaj lukkuun m̦õkaj im pidodo an l̦ein m̦an er. Bõtab Devid ear jab l̦õmn̦ak rot in. Ãinwõt ad naaj loe, ear lukkuun oktak wãween l̦õmn̦ak eo an kõn Golaiat. Kõn men in, ear ba bwe enaaj ire ippãn.​—1 Samuel 17:32, UBS.

Saul ear uwaak im ba: “Jaab, kwõjjab maroñ ire ippãn l̦een̦! Kwe kwõj l̦addik wõt, ak e el̦akkar rũttarin̦ae wõt jãn ke ear dik!” M̦ool ke bwe Devid ear juon l̦addik jidikdik? Ejjab, bõtab ear dik wõt ñan an erom juon rũttarin̦ae, im bõlen ear mejãn ajri wõt. Meñe ãindein, ak elõñ rar jel̦ã kajjien Devid bwe ear juon eo ejel̦ã ire, im ilo tõre in bõlen ekepaak 20 an iiõ.​—1 Samuel 16:18; 17:33, UBS.

Devid ear kõm̦m̦an bwe Saul en tõmak bwe emaroñ ire ippãn Golaiat ilo an kwal̦o̦k kõn an kar m̦an l̦aiõn im pããr eo rar itõn m̦ani jiip ko nejin jemãn. Ear ke kõmmejãje ilo an ba men in? Ear jab. Devid ear jel̦ã unin an kar maroñ ire im anjo̦ jãn menninmour kein. Ear ba: “Jeova eo ear lo̦mo̦o̦r eõ jãn pein l̦aiõn, im jãn pein pããr, Enaaj lo̦mo̦o̦r eõ jãn pein RiPilistia en̦.” Ãlikin an kar ba men kein, Saul ear ba: “Kwõn ilo̦k, im Jeova en pãd ippam̦.”​—1 Samuel 17:37.

Kokõn̦aan ke bwe tõmak eo am̦ en ãinwõt kar tõmak eo an Devid? Ñe aet, keememej bwe ear wõr pedpedin tõmak eo an Devid. Ear tõmak ilo Anij kõnke ear jel̦ã kajjien im ear lo wãween an kar jipañe ilo mour eo an. Ear jel̦ã bwe Jeova ear juon eo el̦ap an yokwe im ej kõjparok armej ro an im kajejjet kallim̦ur ko an. Ñe jekõn̦aan bwe en ãindein tõmak eo ad, jej aikuj wõnm̦aanl̦o̦k im kal̦apl̦o̦k ad jel̦ã kõn Anij ilo ad katak Baibõl̦. Ilo ad mour ekkar ñan men ko jej katak, jenaaj loe tokjãn ko rej wal̦o̦k im men in enaaj kõkajoorl̦o̦k tõmak eo ad.​—Hibru 11:1.

“JEOVA ENAAJ KETAK EOK N̦A ILO PEIŨ”

Ilo kar jinoin, Saul ear kajjioñ kanuknuk Devid kõn nuknukun tarin̦ae ko an. Nuknukun tarin̦ae ko an rar ãinl̦o̦kwõt nuknukun tarin̦ae ko an Golaiat. Rar kõm̦m̦an jãn bronze, im remaroñ kar kitibuj juon jiilñij em̦õj n̦akilin kõn annañin kilin ek kõm̦m̦an jãn mããl. Bõtab ke Devid ear kajjioñ m̦akũtkũt ilo an kõn̦aki nuknuk kein, ear loe bwe reban jipañe. Kõnke ear jab juon rũttarin̦ae, ear jãmminene in ekkõn̦ak nuknuk rot in, el̦aptata ke nuknukun tarin̦ae kein rar an Saul, em̦m̦aan eo eaetoktata ilo Israel. (1 Samuel 9:2, UBS) Kõn men in, ear utũki aolepeer im kõn̦aki nuknuk ko ear imminene kaki im ekõn kõn̦aki ñe ej lale jiip.​—1 Samuel 17:38-40, UBS.

Devid ear bõk al̦al̦ eo ekõn kõjerbale ilo an lale jiip ko, juon iep ilo aeran, im juon an kein buwat. Jemaroñ l̦õmn̦ak bwe buwat eo eban lukkuun jipañe ilo an ire ippãn Golaiat, ak ilo m̦ool, juon buwat emaroñ l̦ap an jipañ juon ñe ej tarin̦ae ak ire. Buwat ko ilo iien ko etto rej kõm̦m̦an jãn juon m̦õttan jidikdik me em̦õj lukwõje ippãn ruo to kõm̦m̦an jãn kilin menninmour. Ear juon iaan kein ire ko an ro rej lale jiip. Armej eo ej buwat ekõn likũt juon dekã ilo m̦õttan eo, iñũti buwat eo itulõñin bõran, innem kõtl̦o̦ke juon iaan to ko bwe en kãlo̦k dekã eo jãne. Joñan an bar aorõk buwat, jet iien ewõr kumi in ribuwat ilo jarin tarin̦ae ko.

Devid ear bũki men kein im ekkaiuriur bwe en itõn wõnm̦ae rũkõjdat eo. Jemaroñ pijaikl̦o̦k an jar ke ej bõjrak ilo juon reba epããte ilo kom̦lal̦ in tol̦ eo im ej bõk 5 dekã jiddik ko remeoeo. Innem ej ettõrl̦o̦k ñan jikin tarin̦ae eo!

Ta l̦õmn̦ak eo an Golaiat ke ear loe armej in ej itõn ire ippãn? Baibõl̦ ej ba bwe ke ej loe, “ej kõjekdo̦o̦ne; bwe e likao wõt, im mejãn ãjmour, im wũlio turin mejãn.” Golaiat ear lam̦õj im ba: “Ña juon kidu rorror, bwe kwõj itok n̦ae eõ kõn al̦al̦ ko ke?” Ealikkar bwe ear loe al̦al̦ eo ippãn Devid bõtab ear jab loe buwat eo ippãn. Ear ko̦o̦le Devid ilo etan anij ko an RiPilistia im kallim̦ur bwe enaaj lel̦o̦k kanniõkin bwe en kijen bao in mejatoto im kidu ko rawiia.​—1 Samuel 17:41-44.

Ñan rainin, uwaak eo an Devid ej kaalikkar joñan an l̦ap tõmak eo an. Baj pijaikl̦o̦k m̦õk an l̦adik in lam̦õj ñan Golaiat im ba: “Kwõj itok ñan ippa, im ewõr am̦ jãje, im m̦ade, im m̦ade jol̦o̦k; ña ij iwõj ilo etan Jeova an inelep eo, eo Anij an jarin tarin̦ae ko an Israel, Eo kwaar kananaik E.” Devid ear jab mijak kõn an Golaiat kajoor im lõñ an kein tarin̦ae. Ear jel̦ã bwe Golaiat ear jab kwal̦o̦k an kautiej Jeova Anij, im Jeova enaaj n̦aon̦ãn kõn men in. Eñin unin ear ba bwe ‘tarin̦ae eo ej an Jeova.’​—1 Samuel 17:45-47.

Devid ear jab pilo ñan an loe kein tarin̦ae ko an Golaiat im joñan an ineea. Ear loi men kein bõtab ear jab kõtl̦o̦k bwe ren kamijake. Ear jab bõk l̦õmn̦ak eo an kar Saul im rũttarin̦ae ro an. Devid ear jab keidi e make ñan Golaiat. Bõtab ear keidi Golaiat ñan Jeova. Meñe Golaiat ear aetok jãn em̦m̦aan ro jet kõnke kar 9 jim̦a ne aetokin, ak ewi joñan aetokin ñe jej keidi ippãn Anij, Eo Eutiejtata? Ejjel̦o̦k pere bwe ãinwõt armej ro jet, elukkuun dik jãn menninmour jiddik ko ãinwõt l̦oñ. Ealikkar bwe Jeova enaaj kar anjo̦ ioon!

Devid ear ettõr im kepaakl̦o̦k rũkõjdat eo an. Ke ej ettõr, ej bõk juon dekã jãn iep eo an. Ear likũti dekã eo ilo buwat eo an im buul̦ iñũti itulõñin bõran. Ke Golaiat ej kepaakl̦o̦k Devid, bõlen ej pãd itulikin wõt em̦m̦aan eo ej bõke kein kattõrak eo an. An Golaiat aetok emaroñ kar juon men ejjab em̦m̦an ñane kõnke armej eo ear bõke kein kattõrak eo an ear kadu jãne im emaroñ kar pen ñan an lelõñl̦o̦k kein kattõrak eo ñan pineje bõran. Eñin ijo Devid ear kowãelele.​—1 Samuel 17:41.

Meñe Golaiat ear lukkuun ineea im aetok, ak Devid ear l̦õmn̦ak bwe elukkuun dik ñe ej keidi ippãn Jeova Anij

Innem ear kõtl̦o̦k dekã eo. Pijaikl̦o̦k m̦õk an ejjel̦o̦k ainikien ke dekã eo ej kãlo̦k. Ejjel̦o̦k pere bwe Jeova ear kõm̦m̦an bwe Devid en jab aikuj bar kõjerbal juon dekã ñan buwatte Golaiat. Ear lel im rũm̦l̦o̦k dekã eo ilo dem̦an Golaiat. Innem Golaiat ear buñ im pedo! L̦eo ear bõke kein kattõrak eo an emaroñ kar lukkuun mijak im ko. Devid ear kepaakl̦o̦k Golaiat im bõk jãje eo an, im ear jõbbare kake.​—1 Samuel 17:48-51.

Ãliktata, Saul im rũttarin̦ae ro an rar bar peran. Rar ellam̦õjm̦õj im kõpel̦ RiPilistia ro. Ear jejjet men eo Devid ear ba enaaj kar wal̦o̦k. Ear ba: “Jeova . . . enaaj letok kom̦ n̦a ilo peim.”​—1 Samuel 17:47, 52, 53.

Rainin, rũkarejar ro an Anij rejjab tarin̦ae ãinwõt kar ro ilo iien ko etto. Ejako an men in wal̦o̦k kiiõ. (Matu 26:52) Meñe ãindein, ak jej aikuj anõke wãween an kar Devid kwal̦o̦k tõmak. Ãinwõt Devid, jej aikuj kile bwe Jeova ej Anij eo wõt jemaroñ karejar ñane im ekajoor bõtata. Jet iien, jemaroñ l̦õmn̦ak bwe apañ ko ad relukkuun l̦ap im jejjab maroñ kõm̦adm̦õdi, bõtab jej aikuj keememej bwe apañ kein relukkuun dik ñe jej keidi ñan joñan an Jeova kajoor. Ñe jej kããlõt Jeova bwe en Anij eo ad im jej tõmak ilo e ãinwõt kar Devid, ejjel̦o̦k jabdewõt apañ ak mãlejjoñ enaaj kamijak im kabbeer kõj. Ejjel̦o̦k jabdewõt men Jeova eban anjo̦ ioon!