Skip to content

Eski Lasians Li An-Akor Avek Labib?

Eski Lasians Li An-Akor Avek Labib?

Seki Labib dir

 Wi, mem si Labib li pa enn liv sians, me kan li koz lor lasians seki li dir exakt. Anou get sertin lexanp ki montre ki lasians ek Labib zot an-akor. Nou pou trouve osi ki seki Labib dir lor bann kitsoz siantifik bien diferan ar seki boukou dimounn ti krwar dan lepok kot ti ekrir Labib.

  •   Liniver finn ena enn koumansman. (Zenez 1:1) Parkont, bann zistwar lontan pa dir ki liniver finn kree, me ki li’nn koumanse gras-a enn gran dezord ki finn ena. Bann Babilonien ti krwar ki bann bondie ki ti kree liniver, ti sorti dan de losean. Bann lezot zistwar lontan rakonte ki liniver sorti dan enn dizef zean.

  •   Sak zour, se enn seri lalwa lanatir ki diriz liniver, alor liniver pa depann lor kapris bann bondie. (Zob 38:33; Zeremi 33:25) Dan lemond antie, ena bann diferan fos zistwar ki ansegne ki bann imin pa kapav fer nanye devan kapris bann bondie, ek ena fwa seki sa bann bondie-la fer zot bien kriel.

  •   Later sispann dan vid. (Zob 26:7) Lepok lontan, bann dimounn ti krwar ki later ti ron ek plat, ek ki li ti lor ledo enn zean ouswa enn zanimo, kouma enn bef ouswa enn torti.

  •   Gras-a delo ki evapore dan bann losean ek ki apre retom lor later kouma lapli, lanez ouswa lagrel, bann lasours ek bann larivier gagn delo. (Zob 36:27, 28; Ekleziast 1:7; Izai 55:10; Amos 9:6) Bann Grek dan lepok lontan ti krwar ki se bann losean ki anba later ki ti avoy delo dan bann larivier, ek zot ti kontign krwar ladan ziska koumansman bann lane 1700.

  •   Ti ena enn lepok kot bann montagn ki ena azordi ti anba bann lamer. (Psom 104:6, 8) Parkont, bann diferan zistwar rakonte ki se bann bondie ki’nn kree bann montagn kouma zot ete.

  •   Enn bon lizienn protez lasante. Parmi bann Lalwa ki Bondie ti donn nasion Izrael, Li ti dir ki si enn dimounn ti tous enn kadav sa dimounn-la ti bizin begne, ki bann dimounn ki ti ena bann maladi kontazie ti bizin al an karantenn, ek ki ti bizin anter bien malpropte bann dimounn. (Levitik 11:28; 13:1-5; Deteronom 23:13) Parkont, sa mem lepok-la bann Ezipsien ti fer enn lapat ar malpropte bann dimounn ek zot ti met sa lor bann dimal ki ankor vif.

Eski ena bann erer siantifik dan Labib?

 Kan nou examinn Labib dan enn fason lozik, repons-la li non. Anou examinn sertin erer siantifik ki bann dimounn panse ena dan Labib.

 Seki dimounn panse: Labib dir ki finn kree liniver pandan sis zour 24-er.

 Laverite: Dapre Labib, Bondie finn kree liniver pandan enn peryod letan, ek li pa dir exakteman komie letan sa finn pran. (Zenez 1:1) Ek osi, nou pa kone exakteman komie letan bann zour kreasion ki dekrir dan Zenez sapit 1 ti dire. Avredir, Labib koz lor tou sa peryod letan ki’nn pran pou kree later ek lesiel la kouma enn “zour.”​—Zenez 2:4.

 Seki dimounn panse: Labib dir ki bann plant finn kree avan ki soley existe pou ki kapav ena fotosintez, setadir prosesis kot bann plant ver absorb lenerzi soley ek carbon dioxide pou prodir loxizenn.​—Zenez 1:11, 16.

 Laverite: Labib montre ki ti’nn kree soley, enn zetwal ki trouv dan “lesiel,” avan ki ti’nn kree bann plant. (Zenez 1:1) Depi premie “zour,” ouswa premie peryod kreasion, lalimier soley ti ariv ziska later. Se apartir trwaziem “zour” kreasion, kan latmosfer ti vinn pli kler, ki lalimier soley ti ase for pou ki kapav ena fotosintez. (Zenez 1:3-5, 12, 13) Se inpe apre ki ti kapav trouv soley depi later.​—Zenez 1:16.

 Seki dimounn panse: Labib dir ki soley tourn otour later.

 Laverite: Ekleziast 1:5 dir: “Soley leve, ek soley kouse; lerla li degaze pou re-al dan plas kot li pou leve ankor.” Me selman, sa verse-la montre zis kouma nou trouv soley bouze depi later. Mem azordi, nou ankor servi bann lexpresion “soley leve” ek “soley kouse,” ek pourtan nou kone ki later tourn otour soley.

 Seki dimounn panse: Labib dir ki later plat.

 Laverite: Lexpresion “kat kwin later” pa vedir ki later ena kat kwin. Kan nou lir sa lexpresion-la nou konpran ki pe koz lor later antie.​—Revelasion 7:1, NTKM.

 Seki dimounn panse: Labib dir ki sirkonferans enn serk li exakteman trwa fwa pli gran ki so diamet, me valer exak se pi (π), ouswa anviron 3.1416.

 Laverite: Dapre 1 Lerwa 7:23 ek 2 Kronik 4:2, diamet “gran basin an metal” ti 10 koude ek “ti bizin enn lakord 30 koude pou fer so letour.” Li posib ki ti arondi sa bann dimansion-la. Li posib osi ki sirkonferans ti reprezant mezir andan basin-la, ek ki diamet-la ti reprezant mezir andeor basin-la.