Skip to content

Al lor tablo konteni

KOUMA OU KAPAV ERE?

Kontantman ek Zenerozite

Kontantman ek Zenerozite

KOMIE FWA ESKI OU FINN TANN BANN DIMOUNN DIR KI SIKSE EK BONER DEPANN LOR KOMIE DIBIEN EK RISES KI ENN DIMOUNN ENA? Akoz sa lopinion-la, bann milyon dimounn travay extra boukou, fer overtime, ek zot fatige parski zot anvi gagn pli boukou kas. Me eski larzan ouswa bann dibien fer bann dimounn ere pou lontan? Ki bann fe montre?

Journal of Happiness Studies explike ki, enn fwa ki enn dimounn ena seki li bizin pou viv, pli boukou larzan pa fer li santi li pli bien ouswa pli ere. Problem-la se pa larzan. Dapre enn lartik dan magazinn Monitor on Psychology, problem-la se “bann zefor ki enn kikenn bizin fer pou gagn larzan ki pa rann li ere.” Sa bann parol-la an-akor avek enn konsey ki Labib inn done depi apepre 2000 an, ki dir: “Lamour pou larzan li enn rasinn tou sort kalite move kitsoz, ek parski zot finn galoup deryer sa lamour-la, sertin finn . . . pik zotmem partou ar boukou douler.” (1 Timote 6:9, 10, NW.) Ki sa bann douler-la sa?

TRAKA EK PA GAGN SOMEY PARSKI BIZIN MET BANN DIBIEN EK BANN RISES AN SEKIRITE. “Somey enn serviter li agreab, ki li manz tigit ouswa boukou. Me labondans ki enn ris ena, anpes li dormi.”​—Ekleziast 5:12.

BANN DIMOUNN GAGN DESEPSION PARSKI ZOT TI ATANN KI ZOT TI POU ERE. Enn rezon kifer bann dimounn gagn desepsion se parski sa dezir pou gagn larzan la, zame li arete. “Sa kikenn ki kontan larzan la zame li pa pou ase ar larzan, ni sa kikenn ki kontan larises-la, ar kas ki rantre.” (Ekleziast 5:10) Anplis, enn kikenn ki gourman larzan kitfwa pou negliz bann kitsoz inportan ki pou rann li ere, kouma par exanp, pas letan avek so fami ek so bann kamarad, ouswa bann laktivite ki ena enn lien avek ladorasion Bondie.

SAGRIN EK ANKOLER KAN LARZAN OUSWA BANN LINVESTISMAN PERDI ZOT VALER OUSWA PA REISI. “Pa rinte pou gagn larises. Arete ek servi to lespri. Kan to fixe to lizie lor larises, li nepli la, parski vremem so lezel pou pouse koumadir leg ek li pou anvole.”​—Proverb 23:4, 5.

BANN KALITE KI FER BANN DIMOUNN ERE

KONTANTMAN. “Nou finn vinn lor later lame vid, nou pou ale lame vid. Alor, si nou ena manze pou nouri nou ek linz pou abiye, li ase [“nou pou kontant nou ar sa bann kitsoz-la,” NW].” (1 Timote 6:7, 8) Bann dimounn ki ena santiman kontantman, bien souvan zot pa plengne. Sa latitid-la ed zot pou pa dezir bann kitsoz ki zot pena. Ek parski zot pena dezir pou gagn plis ki seki zot kapav gagne, zot pa gagn bann traka initil ek zot pa strese.

ZENEROZITE. “Ena plis benediksion [“lazwa,” NW] kan done, ki kan resevwar.” (Zistwar Bann Apot 20:35) Bann dimounn ki zenere, zot ere parski zot kontan fer lezot ere, mem si tou seki zot kapav done se zot letan ek zot lafors. Bien souvan, zot gagn an-abondans bann kitsoz ki larzan pa kapav aste, kouma lamour, respe, ek bann bon kamarad, ki an retour zenere anver zot!​—Lik 6:38.

FER BANN DIMOUNN PAS AVAN BANN KITSOZ MATERYEL. “Vomie enn pla legim, la kot ena lamour, ki enn toro bien gra, la kot ena laenn.” (Proverb 15:17) Ki sa verse-la montre? Bann bon relasion ki montre ki nou ena lamour pou lezot, ena plis valer ki bann rises materyel. Ek lamour, kouma nou pou trouve apre, li bien inportan pou ki enn kikenn ere.

Sabina, enn madam ki res dan l’Amérique du Sud, inn aprann valer ki bann prinsip Labib ena. Kan so mari ti kit li, Sabina inn gagn boukou difikilte pou gagn seki li ti bizin pou viv, pou li ek pou so de tifi. Li ti bizin fer de travay ek sak zour, li ti leve depi kat-r-er dimatin. Malgre so program bien sarze, Sabina ti desid pou etidie Labib. Ki rezilta li ti gagne?

Sabina pa ti gagn pli boukou kas. Me so fason panse lor lavi ti sanze net! Par exanp, li’nn konn boner ki enn kikenn gagne kan li ena enn bon relasion avek Bondie. (Matie 5:3) Li’nn gagn bann bon kamarad parmi bann dimounn ki ena mem krwayans ki li. Ek li’nn konn lazwa ki gagne kan done, kan li’nn partaz bann kitsoz ki li ti aprann avek lezot.

Labib dir: “Nou rekonet sazes enn dimounn par so bann aksion.” (Matie 11:19, NW.) Dapre sa prinsip-la, enn dimounn ki ena kontantman, ki zenere, ek ki fer bann dimounn pas avan bann kitsoz materyel, se enn dimounn ki saz.