Skip to content

Al lor tablo konteni

Li inportan ki ena enn konversasion fran bien alavans

Kan enn Dimounn Ki Nou Kontan Ena enn Maladi ki Pena Gerizon

Kan enn Dimounn Ki Nou Kontan Ena enn Maladi ki Pena Gerizon

DOREEN ti gagn sok kan li’nn aprann ki so mari, Wesley, ki ena zis 54 an, ena enn timer servo, ki ti ariv enn staz bien avanse. * Bann dokter ti donn li zis de-trwa mwa pou viv. Doreen rakonte: “Mo pa ti’le krwar seki mo’nn tande. Pandan plizir semenn mo ti santi mwa paralize. Mo ti ena linpresion sa ti pe ariv enn lot dimounn, pa nou. Mo pa ti prepare pou sa.”

Malerezman, boukou dimounn ena mem reaksion ki Doreen. Ninport kisannla dan ninport ki moman kapav gagn enn maladi ki pena gerizon. Erezman, boukou aksepte pou okip enn dimounn ki zot kontan ek ki’nn gagn enn maladi ki pa kapav geri. Kanmem sa, li pa fasil pou okip enn dimounn ki malad. Ki bann manb lafami kapav fer pou rekonfort ek pran swin enn dimounn ki zot kontan ek ki dan dernie staz so maladi? Kouma sa dimounn ki okip enn kikenn ki malad la pou kapav fer fas ar bann diferan santiman ki li pou gagne pandan ki li pou okip sa dimounn-la? Kan dimounn-la pre pou mor, ki nou kapav atann? Avan, anou gete kifer okip enn malad ki pre pou mor li enn sitiasion bien difisil zordi.

ENN PROBLEM MODERN

Bann progre dan domenn medikal finn permet ki bann dimounn ki malad kapav viv inpe pli lontan. Apepre san-t-an avan, mem dan bann pei ki pli devlope, bann dimounn ti viv mwin lontan. Bann dimounn ti mor vit apre ki zot ti gagn enn maladi kontazie ouswa enn aksidan. Pa ti fasil pou gagn akse ar lopital, alor se bann manb lafami ki ti okip dimounn ki ti malad-la, ziska ki li ti mor lakaz mem.

Azordi, bann progre medikal inn permet bann dokter pou lit kont bann maladi dan enn fason pli agresif, ek sa permet bann dimounn viv pli lontan. Bann mem maladi ki avan ti pe fer dimounn mor vit, asterla avek sa mem maladi-la zot kapav viv pli lontan. Me selman, sa pa vedir ki zot inn gagn gerizon. Souvan bann dimounn ki malad vinn bien frel ek li difisil pou zot okip zotmem. Akoz sa, sa inn vinn pli difisil pou okip bann dimounn koumsa.

Alor, pli ale pli boukou dimounn mor dan lopital ek pa kot zot. Boukou dimounn pa tro konpran ki pase kan enn dimounn pre pou mor, ek bien tigit dimounn inn trouv enn kikenn mor. Parski zot per enn sitiasion ki zot pa kone, li vinn pli difisil pou bann dimounn fer zefor pou okip enn manb zot fami ki malad. Ki kapav ed zot?

PREPARE ALAVANS

Parey kouma dan ka Doreen, boukou santi zot kraze kan enn dimounn ki zot kontan gagn enn maladi ki pa kapav geri. Avek tou sa traka, laper, ek lapenn la, ki kapav ed ou pou prepar ou pou seki ena pli devan? Enn serviter Bondie ki fidel ti fer sa lapriyer-la: “Ansegn nou kouma pou kont nou bann zour pou ki nou kapav gagn enn leker ki saz.” (Psom 90:12, NW.) Wi, priye Zeova ar tou ou leker pou ki Li montre ou kouma pou ‘kont ou bann zour’ avek sazes, koumsa ou pou kapav pas bann dernie zour ki reste avek sa dimounn ki ou kontan la, dan pli bon fason ki ena.

Sa demann enn bon preparasion. Si dimounn ki ou kontan la ankor kapav kominike ek dispoze pou koz lor so maladi, li pou saz ki ou demann li kisannla pou pran bann desizion dan so plas kan li pou nepli kapav fer sa limem. Li inportan ki ena bann konversasion fran lor seki dimounn malad-la anvi, kouma par exanp, eski li anvi ki re-anim li, admet li dan lopital, ouswa ki bann tretman li pou swiv. Kifer? Sa pou permet ki ena mwins problem, tansion nou’nn mal konpran sertin kitsoz ek ki enn manb lafami santi li koupab parski li’nn bizin pran enn desizion pou sa dimounn ki malad la. Kan ena enn konversasion fran bien boner, sa permet lafami pou konsantre plis lor fason pou okip sa dimounn-la pandan so maladi. Labib dir: “Bann plan pa reisi kan pena dialog.”​—Proverb 15:22.

KOUMA POU EDE?

Normalman, rekonfort sa dimounn malad-la, samem rol prinsipal dimounn ki okip li. Enn dimounn ki pre pou mor bizin santi ki nou kontan li ek ki li pa tousel. Kouma nou kapav fer sa? Nou kapav lir bann liv ek sant bann sante ki pou ankouraz ek fer dimounn ki malad-la kontan. Boukou dimounn gagn rekonfor kan enn manb lafami trap zot lame ek koz ar zot avek douser.

Souvan sa ed dimounn malad-la kan nou ed li pou idantifie kisannla inn vinn vizit li. Enn rapor dir: “Tande, samem dernie sans ki nou perdi dan nou sink sans. Enn [dimounn ki malad] kapav tann bien mem si li paret ki li pe dormi. Alor, pa dir nanye ki ou pa ti pou dir si li pa ti pe dormi.”

Si posib, priye ansam. Labib rakonte ki dan enn sitiasion, lapot Pol ek so bann konpagnon ti pe sibir enn bel presion ek zot ti mem riske perdi zot lavi. Ki led zot ti rode? Pol ti demann so bann kamarad: “Ki zot kontign asiste nou par zot lapriyer.” (2 Korintien 1:8-11) Enn lapriyer sinser ena boukou valer kan nou ena enn gran stres ek kan nou ena enn maladi grav.

AKSEPTE LAREALITE

Bien souvan, sa fer nou boukou lapenn kan nou zis panse ki enn dimounn ki nou kontan pe mor. Pena dout, lamor pa enn kitsoz natirel. Parski Bondie pa finn kree nou avek lide pou aksepte lamor kouma enn kitsoz normal dan lavi. (Romin 5:12) Akoz sa, Parol Bondie dir ki lamor li enn “lennmi.” (1 Korintien 15:26) Alor li normal ki nou pa anvi pans lor lamor enn dimounn ki nou kontan.

Me selman, kan nou prepar nou alavans sa kapav ed bann manb lafami diminie zot laper ek plito konsantre lor rekonfor ki zot kapav done. Ena sertin kitsoz ki kapav ariv enn dimounn ki bien malad ek pre pou mor. Lankadre “ Bann Dernie Semenn” koz lor la. Bien sir, kapav pa tou sa bann kitsoz-la pou arive, ek ki sa pou arive dan mem lord. Me, laplipar dimounn ki dan sa sitiasion-la konn sertin sa bann kitsoz-la.

Apre lamor enn kikenn ki nou kontan, li pou saz ki nou kontakte enn bon kamarad ki finn aksepte pou ede. Bizin rasir bann dimounn ki’nn okip sa dimounn malad-la ek lafami, ki dimounn ki zot kontan-la nepli pe soufer. Nou Kreater donn nou lasirans ki “bann dimounn ki’nn mor pa konn nanye ditou.”​—Ekleziast 9:5.

KIKENN KI PLI PRAN NOU SWIN

Nou kapav aprann pou pa refiz okenn led

Li bien inportan ki nou kont lor Bondie, pa zis kan sa manb lafami la malad, me osi kan nou soufer apre so lamor. Li kapav ed nou atraver bann parol ki lezot pou dir nou ek bann kitsoz ki zot pou fer pou nou. Doreen dir: “Mo’nn aprann pou pa refiz okenn led. An realite, kantite led ki nou’nn gagne inn bien tous nou. Mo mari ek mwa nou ti sir ki se Zeova ki pe dir nou: ‘Mo la avek twa pou ed twa sirmont sa sitiasion-la.’ Zame mo pou bliye sa.”

Wi, Zeova Li sa Kikenn ki pli pran nou swin la. Antan ki nou Kreater, Li konpran tou nou lapenn ek nou soufrans. Li kapav ek Li bien anvi donn nou led ek lankourazman ki bizin pou ki nou kapav siport sa sitiasion-la. Anplis, Li’nn promet ki biento Li pou eliminn lamor pou touletan ek redonn lavi bann milyar dimounn ki dan so memwar. (Zan 5:28, 29; Revelasion 21:3, 4) Lerla, tou dimounn pou kapav dir parey kouma lapot Pol: “Lamor, kot to laviktwar ete? Lamor, kot to pouvwar donn douler ete?”​—1 Korintien 15:55.

^ par. 2 Bann nom finn sanze.