Skip to content

Skip to table of contents

Oi Mai Dibamu, A?

Oi Mai Dibamu, A?

Idaunegai Babulono e hadikaia momorudia lalodiai e davari birikidia bona unu biriki e kara daladia ese Baibul ena hereva be ede e hamomokania tomamu?

IDAUNEGAI Babulono tanona e ḡeia taudia haida ese biriki haida e davari, unu na Babulono siti ihaginina ai e ḡaukaralaiva birikidia. Archaeology tauna Robert Koldewey na e gwa, unu biriki na aveni lalodiai e gabudiava “siti murimurina ai, unuseniai raro namodia mimia bona lahi bae karalai avadia na momo herea.”

Idaunega sivaraidia ese e hahedinarai Babulono ena ofesa taudia ese unu aveni danu e ḡaukaralaiva taunimanima e hamasediava. University of Toronto ai, profesa Paul-Alain Beaulieu na e gwa: “Babulono toretoredia haida ai e hahedinarai, king na e haheḡani ia bae gwau-edeede henia o Babulono diravadia basie matauraidia taudia na aveni ta lalonai bae tahodia vareai bona lahi ese bae aradia ore.” King Nebukadnesara ena negai e torea toretorena ta na ini e gwau toma: “Ba hamasedia, ba gabudia, ba roustidia, . . . aveni lalonai . . . kwalahudia bae dae, lahi lalonai ba tahodia vareai bena bae mase.”

Una ese Baibul iduahina taudia e hadibadiamu Daniel karoa 3 ese e herevalaia sivaraina bae laloa. Una karoa lalonai e hahedinaraia, King Nebukadnesara ese gold kaivakuku badana ta na Dura taorana ai e haginia​—una na Babulono siti murimurinai. Heberu memerodia tatoi, Sadaraka, Mesaka bona Abedenego na asie ura una kaivakuku bae toma henia diho neganai, Nebukadnesara na e badu, una dainai e haheḡani lahi na nega 7 ma “bae hasiahua, dia vaevae e hasiahuava heḡereḡerena,” bona unu memero tatoiosi na una “siahu herea lahina ai e tahodia vareai.” To aneru goadana ta ese e hamauridia.​—Dan. 3:1-6, 19-28.

© The Trustees of the British Museum. Licensed under CC BY-NC-SA 4.0. Source

E gabua birikina ta ai Nebukadnesara ladana e hetore

Unu Babulono birikidia ese danu Baibul ena hereva e hamomokaniamu. Unu biriki lalodiai na king ihanamona herevadia haida e hetore. Unu bamona toretorena ta na ini e gwau toma: “Nebukadnesara, Babulono Pavapavana . . . Ina ruma na lau Pavapava ese na haginia, egu noho gabuna . . . Namona na egu bese ese bae lohiaia ela hanaihanai.” Una toretore na Daniel 4:30 ena hereva ida e heḡereḡere, etomu: “Ina na Babulono badana, egu siahu hereana amo vada na haginia, lau pavapava egu noho gabuna bona lau pavapava hairaigu ihabadana ani?”