Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Pje nge ne pecado?

¿Pje nge ne pecado?

K’o mama ne Biblia

 Ne pecado nge ma dya ri kjaji k’o na joo, ma ri sentioji y ma ri kjijñiji k’o dya joo ga ñanrra Mizhokjimi (1 Juan 3:4; 5:​17). Ne Biblia mama ke ne pecado nge ma ri kjaji k’o na s’oo o ma ri kjaji k’o dya janrra na joo e Mizhokjimi, xo nge ma dya ri kjaji yo ri pa̱ra̱ji ke na joo​(Santiago 4:​17).

 Kja yo otrʼꞹ idioma ke o opjꞹji ne Biblia, nu jñaa “pecado” nee ra mama ke dya ri sꞹtꞹji bi matjo kja nʼanguarꞹ kʼo ri nee ra pjatrꞹji o dya søø ra kjaji yo na joo kʼo ri neji. Nzakja ma nu Biblia nⱥdʼⱥ yo xundaro ke mi bʼꞹnji mi jingua kja nu jñiñi Israel, angezeji me ma joo ma usaji nu trʼenzho, “dya mi jyopꞹji” ma pje kʼo mi pjatrʼꞹji kʼo dʼa nrrojo. Ma nandyo ga manji nu jñaa “dya mi jyopꞹji”, nee ra mama ke: “dya mi pecaji” (Jueces 20:16, Nueva Biblia Española). Pecado nee ra mama ke dya søø ra kjaji na joo trenxe kʼo mama e Mizhokjimi.

 Mizhokjimi o dyⱥtrʼⱥzgøji ngekʼua ngextrjo angeze søø ra mama yo ra kjagøji y ja rga minji (Revelación [Apocalipsis] ​4:11). Nzi dʼazgøji ra jñꞹnkꞹgøji nguenda Mizhokjimi kʼo pje nrre ra kjagøji​(Romanos 14:12).

¿Søø ra kjagøji texe na joo y dya ra pecaji?

 Jyo, nu Biblia mama ke “texe yo ntee kjaji kʼo na sʼoo dya kjaji kʼꞹ nee Mizhokjimi kʼꞹ ra tsjaji” (Romanos 3:​23; 1 Reyes 8:​46; Eclesiastés 7:​20; 1 Juan 1:8). ¿Pjenga kjogꞹyo?

 Ma e Mizhokjimi go ñʼemebi e Adán ñe Eva kja nu jardín ke mi ma zøø, angezebi dya mi pecabi, nangeje e Mizhokjimi o dyⱥtrʼⱥbi ja ma kjaa angeze (Génesis 1:​27). Ma dya kja bo dyⱥtⱥbi e Mizhokjimi, dya kja mi ngejebi perfecto (Génesis 3:​5, 6, 17-​19). Ma o sijibi yo in trʼii, angezeji a mi pɇsʼiji pecado nzikja dʼa marca o defecto (Romanos 5:​12). Ja gua mama kʼꞹ rey David: “Na sʼozgø ndeze ma o jmuxkꞹ in nana”​(Salmo 51:5).

¿Bʼꞹbʼꞹ pecado ke mazi na sʼoo ke yo dyaja?

 Ja̱a̱. Nu Biblia mama ke kʼo ntee kʼo mi ka̱ra̱ a Sodoma, “me ma sʼookʼo, mi tunsʼꞹji na punkjꞹ nzhumꞹji”, ñe nu nzhubꞹ kʼo mi kjaji me ma sʼoo (Génesis 13:13; 18:20). Ra nuji jñii punto ke søø ra mbøxkꞹgøji ra pa̱rji ma dʼa pecado nge me na sʼoo.

  1.   Na sʼoo o me nan sʼoo. Nu Biblia mama ke kʼo tsa̱ja̱ nrrinxu ñe yo nrrinxu kʼo tsa̱ja̱ bʼɇzo, kʼo matrʼꞹ o tsʼita, yo mbee, kʼo ti̱ʼi̱, nu kʼo ompꞹ nu minte ngekʼua pje kʼo ra ndembeji o ra jñꞹnbꞹji, ñe kʼo mbøtʼꞹte ñe yo sɇrø, na kjaji yo pecado yo me nan sʼoo, nujyo dya joo ra kjagøji (1 Corintios 6:​9-​11; Revelación 21:8). Nu Biblia mama ke yo pecado dya chjenjui yo pecado yo ri kjaji ma ri jyopꞹji o yo dya mi nee ro kjagøji, nzakja ma ri mangøji o ma ri kjagøji kʼo kjaa ke ra ꞹꞹ o mꞹbʼꞹ yo dyaja (Proverbios 12:18; Efesios 4:​31, 32). Nu Biblia xitsiji ke dya ra mbeñeji dya nrra na sʼoo yo ri kjaji, nangeje ma dya ra pjønguenrraji, ra søø ra kjaji yo me nan sʼoo​(Mateo 5:​27, 28).

  2.   Nangeje bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo dya pa̱ra̱ pje mama nu Jñaa Mizhokjimi (Hechos 17:30; 1 Timoteo 1:​13). Zø nge akjanu, nu Biblia dya mama ke kʼo kjaji na joo, mama ke na sʼoo, pe, mazi na sʼoo yo pecado yo ri nee ra kjaji zø ri pa̱rji ke dya joo (Números 15:30, 31) Nu Biblia mama ke kʼꞹ ntee ke nee ra tsjaa kʼo dya janrra na joo Mizhokjimi, pɇsʼi “na sʼoo o mꞹbʼꞹ”​(Jeremías 16:12).

  3.   Janzi vez. Nu Biblia mama ke dya chjetrjui ne pecado ma ri jyopꞹji dʼa vez y ma ri yepeji ri yepeji ne pecado (1 Juan 3:​4-8). E Mizhokjimi dya janrra na joo yo dya nee ra jyɇziji yo na sʼoo, zø a pa̱ra̱ji pje mbe kʼo na joo​(Hebreos 10:26, 27).

 Yo ntrʼee ke ya o tsjaji kʼo me na sʼoo, bʼꞹma dya søji na joo kja in mꞹbʼꞹ nange me mbentrjoji kʼo o tsjaji. Kʼꞹ rey David bo opjꞹ: “Me ti mbentrjogø kʼo na sʼoo kʼo ro kjagø, nzakja ma pje kʼo ri tu̱sʼꞹgø ke me na jyꞹꞹ” (Salmo 38:4). Pe nu Biblia mama dʼa jñaa ke me na joo: “Tsjapꞹji ra nzhogꞹ in mꞹbʼꞹji y ri dyⱥtⱥji e Mizhokjimi, nangeje angeze ra juentsʼkʼeji ñe ra perdonaotsʼꞹji texe kʼo na sʼoo kʼo bi tsjaji. Kʼo na sʼonteji ra potꞹji ja ga mbeñeji y ra jyɇziji kʼo na sʼoo”​(Isaías 55:7, Traducción en lenguaje actual).