Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Ja ma ngeje o kuerpo e Jesús?

¿Ja ma ngeje o kuerpo e Jesús?

Kʼo tjꞹrꞹ nu Biblia

 Dya kjo pa̱ra̱ ja ma ngeje e Jesús, ne Biblia dya mama ja ma kjaa. Nujyo nee ra mama kʼꞹ dya ni jyodʼꞹ ra pa̱ra̱ji ja ma kjaa o kuerpo e Jesús. Zø bʼꞹma, søø ra mbøxkꞹji ra unꞹji nguenda ja ma nge e Jesús ma ra nuji na joo kʼo mama ne Jñakjimi.

  •   Ja ma kjaa e Jesús: Ma e María mi ngeje judía i je mi ñeje kja kʼo semita ke mi mboxpʼɇche kja kʼe tribu de Judá, ngekʼua søø ra manji ke e Jesús xo mi ngeje judío i a jmii mi chjenjui nzakja nu nana (Hebreos 7:​14) I je ma kjanu, ke dʼa nu paa e Jesús ma mi bʼꞹbʼꞹ a Galilea i bo ma a Jerusalén i dya kjo bo unꞹ nguenda (Juan 7:​10, 11). Bʼꞹma e Jesús mi chjenjui kʼo in discípulo. I ra mbeñeji ma e Judas Iscariote o zꞹtrʼpꞹ a jmii e Jesús ngekʼua kʼo xundaro ro mba̱ra̱ji kjo mi ngeje e Jesús ma o zꞹrꞹji​(Mateo 26:47-​49).

  •   Ñiste: E Jesús dya mi pɇsʼi o ñiste na maja nange kja o Jñaa e Yose mama ke “dya ma joo ma nuji ma dʼa bʼɇzo mi pɇsʼi o ñixte na maja ”​(1 Corintios 11:14).

  •   Kʼꞹdʼꞹ: E Jesús mi pɇsʼi o kʼꞹdʼꞹ. Angeze mi kjaa kʼo mi mama kʼe ley judía, ke kʼo bʼɇzo dya mi axa o kʼꞹdʼꞹji (Levítico 19:27; Gálatas 4:4). Xo o mama dʼa profecía kja nu Biblia ke e Jesús me o supjre i mi pɇsʼi o kʼꞹdʼꞹ​(Isaías 50:6).

  •   Kuerpo: E Jesús mi ngeje dʼa bʼɇzo ke ma zɇzhi, me go nzhodʼꞹ na je̱e̱ ma mi nⱥdⱥkjimi (Mateo 9:​35). Yee vez e Jesús go pjongꞹ kʼo pje nrre mi pøʼø kja ke templo ñe kʼo pje nrre mi tomꞹji i go pjongꞹ kʼo añimale ko dʼa chirrio i o nrrungꞹ kʼo mexa (Lucas 19:45, 46; Juan 2:​14, 15). Dʼa libro mama: “Trʼexe kʼo mama kja yo evangelio ixi ñetse ke [e Jesús] me ma zɇzhi i dya nrra mi sodye”​(Cyclopedia de M’Clintock y Strong, volumen IV, página 884).

  •   Mi ñetse ke me ma jonte: E Jesús mi sʼiya trʼexe kʼo ntee i mi ma jonte, akjanu mi ñetse ke me mi juentse (Mateo 11:28, 29). Ma punkjꞹ ntrʼee mi jodʼꞹji e Jesús ngekʼua ro nrrisʼi kʼo ngijeme, akjanu go tsjapꞹ ro mⱥji (Lucas 5:​12, 13; 7:​37, 38). Ngekʼua kʼo tsʼitrʼi o moji kja o jmii e Jesús, ngekʼua mi ñetse ke me ma jonte​(Mateo 19:13-​15; Marcos 9:​35-​37).

Kʼo mi manji yo ntee ja ma ngeje e Jesús

 Kʼo mama yo ntee: Bʼꞹbʼꞹ kʼo manji ke e Jesús ma potrjꞹ, nange kja nu Biblia kja Revelación (o Apocalipsis) mama ke o ñiste ngeje nzakja xidyo i nu kʼo o kuaa nzakja “bronce bruñido”​(Revelación 1:​14, 15, Biblia del Peregrino).

 Kʼo na kjuana: Yo junsʼꞹ kja nu Biblia kja Revelación nge dʼa representación “en señales” ke ri nzakja (Revelación 1:1). Kʼo mamanu nzakja nu ñiste i yo kuaa e Jesús dya nee ra mama ke bʼemi je akjanu e Jesús, iyo, yo jñaayo pjøxkꞹji ngekʼua ra pa̱ra̱ji ja ma kjaa e Jesús ma o nanga na yeje. Ngekʼua kja Revelación 1:​14 mama ke “ma tʼøxꞹ o ñiste nzakja xidyo o nzakja xitsi” nujyo jitsiji ke e Jesús pɇsʼi na punkjꞹ sabiduría, nange ke ya me bi mezhe ba mimi (Revelación 3:​14). Nu versículo dya nee ra mama ke nu ñiste e Jesús mi ngeje xidyo, o xitsi.

 Kja nu visión mama ke yo nguaa e Jesús mi ñetse ke “mi nzakja cobre ma na zⱥrⱥ kja horno” (Revelación 1:​15). Xo ñeje “O jmii mi juɇbi nza kja e jyarꞹ ma nisiarꞹ” (Revelación 1:​16, Nu O̱ Jña Mizhocjimi nu mama ja ga cja e Jesucristo, ro junsʼꞹ kʼua jaga opjꞹjidya). Ne visión dya nee ra mama ke je akjanu, ngetrjo dʼa símbolo, dya bʼꞹbʼꞹ dʼa trʹee ke ri ngeje akjanu. Kja yo versículo mama ma e Jesús ro nanga na yeje ajensʼe “bʼꞹbʼꞹ kja jyasʼꞹ kʼua ja dya kjo søø ra chɇzhi”​(1 Timoteo 6:​16 Nu O̱ Jña Mizhocjimi nu mama ja ga cja e Jesucristo, ro junsʼꞹ kʼua jaga opjꞹjidya).

 Kʼo mama yo ntee: E Jesús dya ma zɇzhi.

 Kʼo na kjuana: E Jesús ma zɇzhi i dya kjo mi su̱u̱. Ma kjo kʼo ntee ke ma jodʼꞹji e Jesús i mi neji ro zꞹrꞹji angeze, e Jesús dya mi su̱u̱ o ndꞹrꞹ kʼua ngetsʼkʼo gi jongeji (Juan 18:​4-8). E Jesús o te na zɇzhi, nange pje nrre mi ⱥtrʼⱥ ko zaʼa, dʼa ntee ke mi kjakʼo mi jodʼꞹ me rgua zɇzhi​(Marcos 6:3).

 Nakʼua ¿Pjekja o mbøsʼꞹji e Jesús ro nrrꞹsʼꞹ nu zaʼa nu ja ro nrrꞹzꞹji? ¿Pjekja otrʼꞹ go nrru̱u̱ e Jesús ke nange kʼo yeje bʼɇzo? (Lucas 23:26; Juan 19:31-​33). Ma dya be mi pøtrʼꞹji e Jesús, otrʼꞹ o yabꞹji na punkjꞹ. I dya go i̱ji̱ kʼe xomꞹ, nange texe kʼo nrre mi søʼø (Lucas 22:42-​44). Kʼo judío o yabꞹji texe kʼe xomꞹ, i kʼo romano o zꞹtrʼꞹji o jꞹxꞹji ko chirrio asta ma go jyasʼꞹ kʼe paa (Mateo 26:67, 68; Juan 19:​1-3). Bʼꞹma texeyo, go tsjaa ke otrʼꞹ ro nrru̱u̱ e Jesús.

 Kʼo mama yo ntee: Ke e Jesús me mi sjɇyatrjo.

 Kʼo na kjuana: Ne Biblia mama ke Jesús chenjui e Jehová kʼꞹ nu Tata ajensʼe “kʼꞹ me mⱥjⱥ” (1 Timoteo 1:​11; Juan 14:9) Xo akjanu e Jesús o jichi kʼo dyaja ntee ke ro mⱥji (Mateo 5:​3-9; Lucas 11:28) Ngekʼua ixi ñetse ke kʼo mi kjaa i kʼo mi mama me mi mⱥjⱥ.