Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Ja ga kjaa e Mizhokjimi?

¿Ja ga kjaa e Mizhokjimi?

Pa ra pɇsʼiji dʼa amigo, me na joo ke ra pa̱rji ja ga kjaa kʼe ntrʼee. Je ga kjanu kjogꞹ ko e Yose, pa ra søø ra kjaji amigo ko angeze me na joo ra pa̱rji ja ga kjaa. Ma ra meyaji na joo e Yose, xenda ra chɇzhiji angeze. E Yose pɇsʼi na punkjꞹ o cualidad pe bʼꞹbʼꞹ nzijo ke exi ñetsʼe: nge nu zɇzhi, ke me pa̱ra̱ na punkjꞹ, nu justicia ñe nu sʼiya.

ME NAN ZɆZHI E YOSE

“¡Ay, in Jmugø Jehová! Jñancha nutsʼkʼe bi dyⱥtrʼⱥ yo jensʼe ñe nu xoñijomꞹ ko in zɇzhi” (JEREMÍAS 32:17).

Kja nu creación exi ñetsʼe nu zɇzhi e Yose. Ra mbenji tsʼꞹ, ¿pje ri søji kja in tsʼingeji ma ri nzhodʼꞹji ma me nan paa? Ri søji ke me nan patrjo e Jyarꞹ. E Jehová nge ke bo dyⱥtrʼⱥ e Jyarꞹ ko nu zɇzhi. ¿Janzi ­zɇzhi bʼꞹbʼꞹ kja nu Jyarꞹ? Kja  chabanrree e Jyarꞹ me nan patrjo pɇsʼi 15.000.000 °C (27.000.000 °F). Nzi dʼa ­segundo, nu Jyarꞹ pjⱥjnⱥ me na punkjꞹ zɇzhi chjetrjui me na punkjꞹ millón de o bomba nuclear.

Pe, nu Jyarꞹ ngextrjo nge dʼa seje me na tsʼike de yo me nan punkjꞹ ke bʼꞹbʼꞹ kja universo. Yo me pa̱ra̱ manji ke nu­seje ke ni chju̱u̱ UY Scuti, nge dʼaja de yo seje ke xenda me na nojo ke bʼꞹbʼꞹ kja nu universo, nge 1.700 vez más me na nojo ke nu Jyarꞹ. Ma nu seje UY Scuti rgo bʼꞹbʼꞹ nu ja bʼꞹbʼꞹ e Jyarꞹ, rgo zaa nu Xoñijomꞹ i rgo zⱥtrʼⱥ nu ja bʼꞹbʼꞹ e Júpiter. Ma ri nunjiyo ri meyaji na joo yo bo mama e Jeremías, bo mama ke e Jehová bo dyⱥtrʼⱥ yo jensʼe ñe nu xoñijomꞹ, ñe nrrexe yo pje nrre bʼꞹbʼꞹ ajensʼe ko nu zɇzhi.

¿Ja rga mbøxkꞹgøji ra meyaji ke e Yose me na zɇzhi? Trenxezgøji søø ri ka̱ra̱ji pøjø yo dakꞹji e Yose, nzikja e Jyarꞹ ñe trenxe yo bʼꞹbʼꞹ kja nu Xoñijomꞹ. Ko nu zɇzhi e Yose xi pjøxkꞹgøji nzi dʼazgøji. ¿Ja rga kjayo? Kja nu otrʼꞹ siglo, e Yose bo unꞹ zɇzhi e Jesús ngekʼo bo tsjaa o milagro. E Jesús bo mama: “Ya tⱥkⱥ yo ngoro, ya nzhodʼꞹ yo medye (kʼꞹbʼꞹ), nujyo jⱥbʼⱥ o tsʼinge ya jogꞹ, ya ⱥrⱥji yo ngogo, yo ya o nrru̱u̱ o nangaji” (Mateo 11:⁠5). ¿I pje kjogꞹ nu padyayo? Nu Biblia mama: “Angeze unꞹ zɇzhi dʼaja ke ya mboo in kuee”. I xo mama: “Kʼo tebʼeji e Jehová ra zɇzhiji” (Isaías 40:​29, 31). “Je nge Mizhokjimi kʼꞹ me na zɇzhi” angeze søø ra dyakøji zɇzhi pa ra zɇchi yo nrrumꞹ ke ri pɇsʼijidya (2 Corintios 4:⁠7). ¿Eko nan kjuana ke ri nee ri chɇzhi e Yose ke me nezgøji i ko nu zɇzhi søø ra mbøxkꞹgøji?

E YOSE ME PA̱RA̱ NA PUNKJꞸ

“¡Me na punkjꞹ yo ya gi dyⱥtrʼⱥ, oh Jehová! Me bi pa̱xtrjo ja bi dyⱥtrʼⱥ trextrjo” (SALMO 104:24).

Ma ra sunrroji trenxe yo bo dyⱥtrʼⱥ e Yose, ri nunji ke me pa̱ra̱ na punkjꞹ. Bʼꞹbʼꞹ yo científico yo sunrroji yo ya bo dyⱥtrʼⱥ e Yose i xⱥkⱥjiyo pa ra dyⱥtrʼⱥji dʼadyo cosa o pa ra jokʼꞹji yo ya bʼꞹbʼꞹ, nujyo xiji biomimética. Ya bo dyⱥtrʼⱥji nu velcro ñe xo bo dyⱥtrʼⱥji yo avión.

E Yose me na joo ba dyⱥtrʼⱥ in chøji.

Kja in kuerpoji, exi ñetsʼe ke e Yose me pa̱ra̱ na punkjꞹ. A mbenji ja ga pjꞹrꞹ ra trʼeʼe dʼa tsʼimbane. Pjꞹrꞹ ma dʼa célula ri chja̱na̱ ko nrro dʼa célula, ngejnu ja mama ja ga kjaa dʼa tsʼimbane. Nudyama, nu célula ra xogꞹ i pedye na punkjꞹ célula ke nrre chjetrjui. Pe sⱥjⱥ nu paa ma yo célula potʼꞹji i ra mbɇzhiji o kjii, yo nervio ñe yo nrrodye. Tsʼikʼe tsʼikʼe ga mbedye yo nandyo sistema kja nu kuerpo kʼe kjaa ke ra ñʼoma. Kja yo nzincho zana, nu célula nokꞹ jesta ra mbɇzhi dʼa tsʼiule ke pɇsʼi me na punkjꞹ millón de células. Ma ra nunji ke nu kuerpo nge sa na jotrjo, na punkjꞹ ntrʼee mbenji ja gua mbeñe dʼa bʼɇzo ke bo dyꞹsʼꞹ nu Biblia, angeze bo mama: “Ri matrʼkʼꞹ nange me zøø bi dyⱥkegø. Me na joo texe kʼo bi dyⱥtrʼⱥge” (Salmo 139:14).

¿Ja rga mbøxkꞹgøji ke ra pjechiji ke e Yose me pa̱ra̱ na punkjꞹ? Nu kʼꞹ go dyⱥkⱥgøji pa̱ra̱ na joo pje søø ra kjaji ngekʼo ra mⱥji. Ko nu Jñaa, dyakji na punkjꞹ consejo. Kja nu Biblia xitsʼkøji: “Ri potki perdonaogeji” (Colosenses 3:13). ¿Pje gi mange? ¿Me na joo nu jñaa? Yo me pa̱ra̱ manji ke ma ra perdonaoji na joo ga i̱ji̱ i dya ra sødyɇji de nu presión arterial o nu depresión o nrro dyaja ngijeme. E Yose nge dʼa jogui me na joo ke me sʼiyazꞹsgøji i dakji consejo (2 Timoteo 3: 16, 17). ¿Kjo dya gi nee dʼa jobi ga kjanu?

E YOSE NGE JUSTO

“E Jehová sʼiya nu justicia” (SALMO 37:28).

Nrrenxe kʼo kjaa e Yose me na joo. Angeze ke me na zɇzhi dya kjaa kʼo na sʼoo (Job 34:10). Angeze me na joo ga juzgao, nge yo bo mama nu salmista: “Ri jñꞹmpʼꞹ nguenrra yo jñiñi ko justicia” (Salmo 67:⁠4). Angeze janrra yo bʼꞹbʼꞹ kja in mꞹnji, dya søø ra ompꞹgøji, angeze pa̱ra̱ nu nan kjuana i jñꞹmpʼꞹ nguenrra ko justicia (1 Samuel 16:⁠7). Angeze janrra ma yo ntrʼee kja kʼo na sʼoo kja trenxe nu xoñijomꞹ i mama ke “ra ngꞹsʼꞹ yo nan sʼoo ga tsjaa kja xoñijꞹmꞹ” (Proverbios 2:22).

Nujyo dya nee ra mama ke Mizhokjimi me mⱥjⱥ ma sꞹbʼꞹ yo ntee. Ma nee angeze, me juentsʼkøji. Nu Biblia mama ke e Jehová “me juentse i me nuu ja ga mbøxkꞹgøji“, dya mbɇkuɇ ko yo ntrʼee yo jyɇzi yo na sʼoo kʼo mi kjaa. ¿Eko nan kjuana ke nujyo nge nu justicia? (Salmo 103:⁠8; 2 Pedro 3:⁠9).

¿Ja rga mbøxkꞹgøji nu justicia e Yose? Nu apóstol Pedro bo mama: “Mizhokjimi dya juajnꞹ kjo ra sʼiya, ix na kjuana sʼiya texe yo ntee. Zø ja menzumꞹ nʼa ntee, pero ma ra zu̱u̱ Mizhokjimi ñe ra tsjaa ja kʼo nzi ga nee Mizhokjimi kʼo na joo, nuʼma, ra mⱥpⱥ Mizhokjimimakʼo” (Hechos 10:​34, 35). Pøjø e Yose dya juajnꞹ yo ntrʼee, a trenxezgøji pjøxkꞹji nu justicia. Angeze me sʼiyazgøji zø nandyo i razaji, i nrre nandyo ja menzumꞹji, zø ri jꞹ̱ji mechʼi o jiyo, angeze me nee ke ra matrʼꞹgøji.

E Yose dya juajnꞹ yo ntrʼee, dyakji trenxe kʼo ni jyongꞹgøji zø dya ri jꞹ̱ji mechʼi, zø nandyo razaji, zø nandyo ja ri menzumꞹji.

In Yosegøji nee ke ra meyaji na joo nu justicia xo nee ke nu justicia ra mbøxkꞹgøji, ga kjakʼo dyakji nu conciencia. Nu Biblia mama ke nu conciencia nge nzikja dʼa ley ke bʼꞹbʼꞹ kja o mꞹbʼꞹji, nangeje ri pa̱ra̱ji ma ri kjaji na joo i ma ri kjaji na sʼoo (Romanos 2:15). ¿Ja rga mbøxkꞹgøjiyo? Ma ra pɇsʼiji dʼa na joo conciencia­dya ra kjaji kʼo na sʼoo. Pe, ma ra kjaji kʼo na sʼoo, søø ra tsjaa ke ra trjꞹmbeñeji y ra jɇziji kʼo nan sʼoo. Me na joo ra pa̱ra̱ji nu justicia e Yose ngekʼo ra søø ra chɇzhgøji angeze.

MIZHOKJIMI NGE NU SʼIYA

“Mizhokjimi nge nu sʼiya” (1 JUAN 4: 8).

Nu Biblia dya mama ke e Yose nge nu zɇzhi, nu sabiduría o nu justicia. Pe, ja̱a̱ mama ke e Yose nge nu sʼiya. ¿Pjenga? Porke trenxe kʼo kjaa nge por nu sʼiya. Ko nu zɇzhi søø ra tsjaa kʼo nee, nu justicia ñe nu sabiduría kjapꞹ ra tsjaa kʼo na joo pe nu kʼo ñꞹmbꞹ o mꞹbʼꞹ ra tsjaa kʼo na joo nge nu sʼiya.

E Jehová dya pje ni jyodʼꞹ ni xi ni jyodʼꞹ yo ntrʼee, pe bo dyⱥtrʼⱥ na punkjꞹ anxa ajensʼe ñe me na punkjꞹ ntrʼee kja Xoñijꞹmꞹ, ngekʼo angeze ra sʼiya i ra mbørꞹyo. Me sʼiyazgøji, ke bo dyⱥtrʼⱥ me na joo nu Xoñijꞹmꞹ pa ra ka̱rji na joo. Jesta nu padyayo xe sʼiyazgøji, “angeze kjapꞹ ra mbesʼe e jyarꞹ kʼꞹ rgi jñanda texe yo ntee, zø ri kjaa na joo, o zø ri kjaa na sʼoo. Xo ba penpe o dyebʼe texe yo ntee, zø ri kjaa na joo, o zø ri kjaa na sʼoo” (Mateo 5:45).

“E Jehová me sʼiya ñe me juentse“ (Santiago 5:11). E Mizhokjimi me sʼiya kjo nan kjuana nee ra mba̱ra̱ ñe kjo nee ra chɇzhi angeze. E Yose pa̱ra̱ nzi dʼaja yo ntee. “Dya je̱e̱ bʼꞹbʼꞹ Mizhokjimi ko nuzgøji ri nteji” (Hechos 17:27).

¿Ja ga mbøxkꞹgøji nu sʼiya e Diosi? Nu sʼiya e Yose ñetsʼe kja nandyo cosa, ma ra ⱥrji trjeñe dʼa tsʼiule, o ma ra søji ke in bʼedyi sʼiyazgøji, o ma ga ngibʼi e jyarꞹ... Trenxeyo dya ni jyongꞹji pe kjaa ke me ra mⱥji.

E Mizhokjimi jɇzi ke ra ñaji ko angeze, ga kjanu ñetsʼe ke me sʼiyazgøji. Nu Biblia mama: “Dya pje ri tsjijñigeji. Ri xipjigeji Mizhokjimi texe kʼo ni jyonkʼꞹji. Ri dyøtꞹgeji angeze. Ri unꞹji nʼa pøjø”. In Papagøji Jehová me sʼiyazgøji i nee ke ra xikʼøji trenxe kʼo ri negøji. Ma ra kjaji akjanu, da “ra tsjakꞹji ra soya in [mꞹbʼꞹgøji] kʼꞹ dya pje [ra kjijñiji]” (Filipenses 4:​6, 7).

Ya ro nunji nzijo cualidad e Yose: angeze me nan zɇzhi, me pa̱ra̱, nge justo ñe nge nu sʼiya. Ma xa gi nee ri pjechi søø ri zopjꞹ pje mbe yo bo tsjaa e Yose por nutsʼkʼe ñe pje ra tsjaa.

¿JA GA KJAA E MIZHOKJIMI? Ngextrjo e Jehová nge me nan zɇzhi, me pa̱ra̱, nge justo. Pe kʼo nrra ni mubi ja ga kjaa e Jehová, nge ke me sʼiyazgøji.