Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

JA BA MBØSʼꞸJI NE BIBLIA

Me ro kentrjogø ma ro nuu yo jizhi ne Biblia

Me ro kentrjogø ma ro nuu yo jizhi ne Biblia
  • NU KJɆɆ MA O MUSʼꞸJI: 1948

  • NU PAÍS: HUNGRÍA

  • TEXE KʼO NRRE MI KJAA: ME MI JONKʼØ RO PA̱RGØ PJEKJAA KJOGꞸ YO NRRUMꞸ

KʼO RO KJAAGØ MI JINGUA:

Go muxkʼꞹgøji kja da ñiñi Székesfehérvár, a Hungría, bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ pezhe ke go kjogꞹnu. Dya mi søø ro jyombeñegø kʼo go kjogꞹ kja kʼe Segunda Guerra Mundial.

Kʼo in palegø go­chechkiji. Me ri sʼiyago rga mbenkʼøkʼo ​i mazi ri mbeñe i nitagø e Elisabeth. Angeze go jitsʼi ke bʼꞹbʼꞹ Mizhokjimi ndizi ma mi ɇnkʼø jñii kjɇɇ ro xorpꞹgø nu Padrenuestro texe yo xomꞹ. Zø dya mi pa̱rgø pje mi nee ro mama ke oración hasta ma a ro zⱥzʼⱥgø 30 kjɇɇ.

Go mbøkꞹ in nitagø ma kja mi tsʼitr’igø, na nge in tatago mi pɇpjibikʼꞹ ndeze mi xørꞹ jesta ma mi xontrjo mi nee ro nrro̱mabi dʼa tsʼingumꞹ ke rgua zoo. Ma mi kjogꞹ ye ngoʼo yo xabaro mi mbenjme ngekʼua ro ñonꞹjme. Me ri mⱥkjø ma ri mbenkʼøkʼo.

Kja kʼe kjɇɇ 1958, go søø go nrro̱mꞹbi ne ngumꞹ ¡Akjanu ya mi søø ro minkʼø kʼo mi tata​ñe mi nana! Me mi mⱥkjø pe dya nrra bo mezhe kʼꞹ mi to̱jiagø, ma go kjogꞹ ñanto sana in tatagø go mbøtrʼꞹ kʼe ngijeme cancer.

Me go zichʼi i mꞹbʼꞹgøkʼo. Ri mbenkʼø ke ro xipji e Mizhokjimi: “me ro øtkʼꞹ rgui pjøsʼꞹ i tatagø. ¡Me ni jyongꞹgøkʼꞹ! ¿Pjekjaa dya bi dyⱥtkʼⱥ?”. Me mi søxigø mi nee ro pa̱rgø ja mi bʼꞹbʼꞹ mi jyogø. Mi kjatsʼɇgø kʼo trʼønꞹ: “¿Bo ma ajensʼe o dyakja ja xi bʼꞹbʼꞹ?” Ma mi jandagø kʼo tsʼitrʼi ke xi mi pɇsʼiji o tata, dya ma joo rma søgø.

Na punkjꞹ kjɇɇ ro mago kja nu caposanto texe yo paa. I mi nrriñijomꞹgø nu ja bi dyøgꞹji mi tata i mi øtꞹgø kjimi: “Na pjenste Yose, ni jyod’ꞹ ra pa̱rgø ja bʼꞹbʼꞹ mi tatago”. Xo mi øtꞹgo ro mbøxkꞹgø ro pa̱ra̱gø pje kjaa go dyⱥkøji.

Ma ro zotꞹgø 13 kjɇɇ ro nee ro pa̱rgø nu jñaa alemán, ngek’ua ro søø ro tøtrʼꞹgø kja k’o na punkjꞹ skuama alemán k’o mi nee ro pa̱rgø. Kja kjɇɇ 1967, ro ma xørgø kja k’e jñiñi a Jena, nu ja mi nge Alemania oriental. Nujnu me ro xørgø k’o skuama de filosofía alemana, k’o mi mama ja ba jñeje yo ntee. Zø ro tøtrʼꞹ k’o pje nrre mi manji, ni ri dʼaja go tsjaakʼꞹ ke ro søgø na joo. Xi mi øtꞹgø e Tatajensʼe ro mbøxkꞹ

JA GUA MBØXKꞸGO NU JÑAKJIMI:

Kja nu kjɇɇ 1970, ro yepe ro nzhogꞹ a Hungría, i nujnu ro pa̱ra̱ k’ꞹ go nge mi sugø, e Rose. Kja k’o paak’ø, a Hungría mi manda k’o comunismo, ngek’ua ma ro chjꞹntꞹb’e ro meb’e a Austria. K’o mi neeb’e nge ke ro meb’e a Australia, nujnu a Sydney, nu ja mi b’ꞹb’ꞹ in tíogø.

Ma mi b’ꞹb’ꞹb’e a Austria nujnu ro tøtr’ꞹgø bʼɇpji i ro pjꞹrꞹ ro pɇpjigø. d’a nu paa ke me ma joo, d’a in dyokjø kja in bʼɇpjigø go xitsi ke nu Jñakjimi mi søø ro nrrꞹrꞹ texe k’o trʼønꞹ k’o mi pɇsʼigø ngekʼua go chatrʼkꞹgø yee skuama k’o mi mama nu Jñakjimi. I ro minkʼo d’a nrrajme i dabadiji ro xørgø texek’o i xi mi nee ro pa̱rgø ngek’ua ro pejñe d’a carta kja nu sucursal nu ja mi ⱥtrʼⱥji k’o skuama, i ro ørgø ke xiro penkʼeji k’o dʼadyo skuama.

K’e paa ma ro søtꞹb’e d’a kjɇɇ ke argua chjꞹntꞹb’e go sⱥjⱥ d’a trʼii ke mi nge testigo e Jehová. O na zokꞹzꞹb’e k’o skuama k’o argua ørgø i nakʼua go xitsi ke ma mi nego ke ro xøkꞹzꞹ nu Jñakjimi. I nujma ro xikø ke ja̱a̱, k’e paak’ꞹ ro pjꞹrꞹb’e. K’ꞹ me mi nee ro pa̱rgø mi kjaakꞹ ro xørgo yeje vez ma ngoʼo,​¡i k’e xørkjimi mi mezhe nzijo hora!

Mermi mⱥkjø rma søgø k’o ma jitsigø k’o testigo e Jehová k’o mama nu Jñakjimi. Nzakja mago jitskøji kja in Bibliagø húngaro ke o trju̱u̱ e Mizhokjimi ngeje e Jehová me ro mⱥkjø. Ma ri mbenkʼø k’o 27 kjɇɇ ke ro magø kja mixa i dya ro ⱥrgo ni ri d’a paa ke ro nⱥdⱥji o trju̱u̱ e Mizhokjimi ke mi ngeje: e Jehová. Me mi søgø na joo ma mi xørgø k’o mi mama nu Jñakjimi, me ma joo ma meyagø. I k’o mazi go mbøxkꞹ nge ke ro pa̱rgø ke yo ntee yo ya nrru̱u̱ dya kja pje xi pa̱ra̱ji, dya kja pje xi søji, chenjui ke na i̱trji̱ (Eclesiastés 9:​5, 10; Juan 11:11-​15). Xo k’o ro pa̱ra̱ nge ke ra zⱥjⱥ d’a nu paa ma kja ne xoñijomꞹ ra dʼadyo texe i “dya kja ra b’ꞹb’ꞹ k’o ntee ke ra nrru̱u̱” (Revelación [Apocalipsis] 21:​3, 4). Nudya me ri kreogø ke “ra b’ꞹb’ꞹ d’a resurrección” ke ra yepe ra nanga k’o ya go nrru̱u̱, ngek’ua me ri mⱥkjø rga tenk’ø k’e paa ma ra søø ra nugø mi tatagø ma ra nanga na yeje ma a ri dʼadyo texe kja ne xoñijoma​(Hechos 24:15).

E Rose o mbøxkꞹ ko texe o mꞹbʼꞹ. Dabadiji ro kjaagøb’e k’o nee e Mizhokjimi, kja yeje zana ro kjuartrjob’e nu xørkjimi. Mi peb’e kja texe yo jmurkjimi ko yo testigo e Jehová; me mi nugøb’e na joo ke mi potma sʼiyaji i mi kopꞹji texe kʼo mi siji i na joo ma nga̱ra̱ji me ma jonrreji​(Juan 13:34, 35).

Kja k’e kjɇɇ 1976, e Rose ñezgø o søø ro meb’e a Australia. Ma ro sⱥtrʼⱥb’enu ro jodʼꞹb’e yo testigo e Jehová i o tsjaakjme ro søøgøb’e nzakja kja in nzumꞹb’e. Kja k’e kjɇɇ 1978 go juinkijme kja nrreje i ro ngeb’e testigo e Jehová.

JA GUA MBØXKꞸGOYO:

Nudya nu Jñakjimi go mbøxkꞹ ro meyagø yo trʼønꞹ ke mi kjagø ndizi mi jingua. Ro tøtrʼꞹgø d’a tata ke mazi ma jonrre ke mi ngeje: e Mizhokjimi Jehová (Santiago 4:8). Xo ñeje, nudya ri pa̱rgo ke i tata ra nanga na yeje ma ra b’ꞹb’ꞹ nu paraíso ke xitsʼijme e Mizhokjimi​(Juan 5:​28, 29).

Mi neegøbʼe ro jichibʼe nu Jñakjimi in bʼedyibʼe, k’o in jogøbʼe ñe kʼo dyaja ntrʼee, ngek’ua kja kʼe kjɇɇ 1989 ro nzhogꞹb’e a Hungría. Me mi mⱥkjøbʼe ke ro jichibʼe nu Jñakjimi na punkjꞹ ntee. Ixto pjøsʼꞹb’e mas de 70 ntee ke bo ngeji testigo e Jehová, xo ñeje mi nanagø ke me ri s’iyagø.

Ixko kjogꞹ 17 kjɇɇ ke mi øtkø e Yose ke ro nrrꞹtʼkꞹ kʼo trʼønꞹ kʼo rmi kjaagø. A kjogꞹ 39 kjɇɇ ke go nrrꞹt’kꞹ.​Nudya xi ri øtꞹgø i ri xikø, “Pøkjꞹtsʼꞹ Tatajensʼe ke bi chjꞹrꞹ yo trʼønꞹ ke mi kjaagø ndizi ma kja mi tsʼitr’igø.”