Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

NE BIBLIA O POTPꞸJI JA GUA MINJI

Mi mbenkʼø ke texe kʼo mi kjagø me ma joo

Mi mbenkʼø ke texe kʼo mi kjagø me ma joo
  • NU KJɆɆ KE O MUXKꞸGØJI: 1951

  • NRRAJÑIÑI: ALEMANIA

  • JA MA KJAA: ME MI CHALAGØ ÑE MI KJAGØ KʼO MI NEGØ

KʼO RO KJAGØ:

Ro tegø ko mi familia bʼɇxtrjo a Leipzig, Alemania, ro mimijme bʼɇxtrjo añꞹnꞹ a Polonia ñe a República Checa. Pe ma ro sotꞹgo 6 kjɇɇ o unꞹji na bʼɇpji mi tatagø y ro mojme a Brasil kjanu xo ro mojme a Ecuador.

Ma a mi ɇdyigø 14 kjɇɇ, mi tatagø o penkegø na yeje a Alemania. Ngekʼua ro magø kja colegio kja na internado. Mi jyodʼꞹ ro nugo ja rba pjørꞹtsjɇgø nangeje in familia me ma je̱e̱ mi bʼꞹnji. Mi kjagø kʼo mi negø, dya mi pjønguenrragø kʼo mi mbeñeji yo ntee ma rmi kjagø kʼo na sʼoo.

A mi ɇdyigø 17 kjɇɇ ma mi tata ñe mi nana o nzhogꞹbi a Alemania. Ro mimigø kʼo angezebi dʼa kjɇɇ. Nakʼua ro pedye kja in ngumꞹ dya kja ro nee ro ⱥtⱥbi ko mi xitsi, mi nee ro kjagø kʼo mi negø.

Dya mi mⱥjⱥgø ko yo rmi kjagø ñe ja rma mimigø, ngekʼua ro jodʼꞹ yo organización nu ja ro kichʼi pa ro søgø na joo kja in vida, pe ro unkø nguenda ke kʼo mazi na joo ro kjagø nge ke ro nugø texe kʼo na joo kʼo bʼꞹbʼꞹ nu Xoñijomꞹ kʼꞹ me na zøtrjo ante ke ro trjeze yo ntee.

Ro to̱mꞹ dʼa motocicleta, ro pedyegø a Alemania y ro magø a África. Pe ma mi pagø kja ñiji o sʼodʼꞹ nu moto ngekʼua ro nzhogʼꞹ a Europa. Ma ro jokʼꞹgø in moto ro magø kja na playa a Portugal. Nujnu ro jɇzi in moto y ro maa kja barco pa ro pa̱ra̱gø texe nu Xoñijomꞹ.

Ngekʼua ro jogø kʼo janzi trʼii kʼo ma xampꞹji ngekʼua ro dyasʼꞹji nu océano Atlántico ko na barco. Kjanu ro pa̱rgo e Laurie, ma o kjogꞹ yo paa ro chjꞹntꞹbʼe. Ro sⱥtrʼkjøjme kja yo isla del Caribe y ro kenkjøjme janzi paa a Puerto Rico, kjanu da ro nzhogꞹjme a Europa. E Laurie ñezgø mi negøbʼe dʼa velero ngekʼua ro mimibʼenu. O kjogꞹ jñii zana ke ro jongøbʼe dʼa velero, pe dya kja sido ro jongøbʼe nangeje o matrʼkꞹgø ro magø kja ejército alemán.

Ro bʼꞹnkønu quince zana kja ejército kja Marina, kja yo zanakʼo nge ma ro chjꞹntꞹbʼe e Laurie. Mi negøbʼe sido ro ma kjijñigøbʼe na punkjꞹ jñiñi ñe país. Ma dya bʼe ro magø kja nu ejército ya bi tongøbʼe na lancha y jmanchʼa jmanchʼa ro jokøbʼe na joo jesta ro kjapꞹbʼe dʼa velero ngekʼua ro mimibʼenu y ro mebʼe kja texe nu xoñijomꞹ. Ma mi bʼɇxtrjo ro penkʼo kja Marina y mi bʼɇxtrjo tsʼikʼe ro kjuarꞹbʼe nu barco, yo testigo e Jehová o zokøbʼe y ro pjꞹrꞹbʼe ro xørꞹbʼe nu Biblia.

NE JÑAKJIMI O POTKꞸ JA MA MINKʼØ:

Ma ro pjꞹrꞹ ro pjechigø kʼo mama ne Biblia dya mi kjijñigø ni jyodʼꞹ ro potꞹ in vidagø: ya mi chjꞹntꞹgø ko mi sugø y ya bi jɇzigø ro sꞹtrʼꞹ trju̱sʼꞹ (Efesios 5:5). Xo mi mbeñegø ke na joo ro maa nugø texe nu xoñijomꞹ ngekʼua ro pa̱rgø texe kʼo bo dyⱥtrʼⱥ Mizhokjimi.

Pe mi nesta sido ro potꞹ in vidagø ñe ja ma kjazgø. Sido mi kjagø kʼo mi mbeñegø ñe me mi chalagø, mi negø ke yo ntee ro jñanrraji kʼo na joo ko mi kjagø. Mi mbenkʼø me ma vivozgø.

Na nu paa ro xørgø nu Sermón del Monte (Mateo, capítulos 5 a 7). Me ro dyⱥtrjo ma ro xørgø kʼo bo mama e Jesús pje ra kjagøji ngekʼua ra mⱥkjøji. Nzakja ma go mama ke kʼo mi santrʼa ñe kʼo mi ture søø ra mⱥji (Mateo 5:6). Pe, me mi øntsjɇgo ja ma nge ke kʼo ntee me mⱥjⱥ zø ri santrʼaji ñe ri tureji. Ma xi ro pjechigø kʼo mama ne Biblia, ro unkø nguenrra ke nza texeji nesta ra creoji Mizhokjimi, pe dya ngextrjokʼo, xo ni jyodʼꞹ ra pjechiji pje nee angeze ke ra kjaji. Nge kʼo bo mama e Jesús: “Me mⱥjⱥ yo ntee yo pa̱ra̱ji ke ni jyodʼꞹji Mizhokjimi” (Mateo 5:3).

E Laurie ñezgo ro pjꞹrꞹbʼe ro xørꞹbʼe nu Biblia ma mi bʼꞹnkøbʼe a Alemania, pe, ro megøbʼe a Francia y nakʼua a Italia. Nu ja rma bʼꞹnkøbʼe mi chjɇgøbʼe yo Testigo. Mi nugø ke angezeji mi potma sʼiyaji ñe mi bʼꞹnji na joo nzi naji. Ro unkø nguenda ke yo testigo e Jehová na kjuana ngeji nzakja na familia ke ka̱ra̱ji kja texe nu xoñijomꞹ (Juan 13:34, 35). Ma bo kjogꞹ janzi paa o juinkøbʼe kja ndeje.

Zø ya mi testigøbʼe e Jehová, sido ro potꞹgø ja ma kjazgø. E Laurie ñezgø ya bi mangøbʼe ro mebʼe kja barco texe a ñꞹnꞹ a África y nakʼua ro kjogꞹbʼe nu océano Atlántico hasta ro sⱥtrʼkjøbʼe a Estados Unidos. A nrre nu océano kʼꞹ me na nojo nu ja ngextrjo mi bʼꞹnkøbʼe mi sugø kja na tsʼibarco, ro unkø nguenda ke ri tsʼikʼetrjoji a jmii e Mizhokjimi kʼꞹ go dyⱥtrʼⱥ texe. Kja barco (dya mi bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ pje ro kjagø), mi pɇskø na punkjꞹ ndajme pa ro xørgø ne Biblia. Ro  xørgø texe kʼo bo tsjaa e Jesús kja o vida. Zø mi perfecto me ma joo ma tsjaa texe ñe mi pɇsʼi cualidad ko me ma joo, dya o tsjatsjɇ na nojo ni o nzhese. Kʼo otrʼꞹ mi nee ro tsjaa e Jesús kja o vida nge kʼo mi nee o Tata kʼꞹ bʼꞹbʼꞹ ajensʼe.

Ro unkø nguenda ke ma joo otʼꞹ ro kjagø kʼo nee e Mizhokjimi ñe ro jonkʼø o Reino

Ma ro kjinkø texe o bo tsjaa e Jesús kja o vida, ro unkø nguenda ke ma joo otʼꞹ ro kjagø kʼo nee e Mizhokjimi ñe ro jonkʼø o Reino dya ngextrjo ro unꞹ ke ndajme ke mi mbonkjꞹzgø (Mateo 6:33). Ma ro sⱥtrʼkjøbʼe a Estados Unidos, ro kenkjøbʼenu, ngekʼua ro pɇpjkobʼe na joo pa e Jehová.

JA BA MBØXKꞸ TEXEYO:

Ma rmi kjagø kʼo rmi negø, dya rmi pa̱rgø ma kʼo rmi kjagø rgo mbedye na joo o jiyo. Pe nudya, ri pa̱rgø ke ma ra ⱥtⱥgø kʼo mama e Mizhokjimi kja o Jñaa, me ra mⱥkjø ñe ra bʼꞹnkø na joo (Isaías 48:17, 18). A ro totrʼꞹgø yo me na joo ke ra kjagø ko in vida: ra kjagø kʼo nee e Mizhokjimi y ra pjøsʼꞹgø yo ntee ra mba̱ra̱ji kjo nge e Mizhokjimi kʼꞹ na kjuana.

E Laurie ñezgø ri kjapꞹbʼe nguenda yo consejo yo mama ne Biblia pje ra tsjaji yo ya chjꞹntꞹji, ngekʼua me ri bʼꞹnkøbʼe na joo. E Jehová o dyakøbʼe dʼa chʼijue, angeze xo pa̱ra̱ e Jehová ñe me sʼiya.

Texe kʼo ro kjojme kja in vida, o bʼꞹbʼꞹ paa ke ro bʼꞹnkøjme na joo pe xo bʼꞹbʼꞹ paa ke ro kjogøjme nrrumꞹ. Pe e Jehová dya o jyɇzgøjme, ri negøjme sido ra kjagøjme kʼo nee e Jehová texe yo paa ke ra minkʼøjme (Proverbios 3:5, 6).