Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

ENTREVISTA | E RACQUEL HALL

Na judía mama pjenga go jyɇzi kʼo mi kreo

Na judía mama pjenga go jyɇzi kʼo mi kreo

O pjamilia e Racquel Hall ngeje judía, o nana ngeje israelí ñe o tara ngeje austríaco. O jyoo nu nꞹꞹ mi ngebi sionistas ñe o ma mimibi a Israel kja kʼe kjɇɇ 1948, kʼe kjɇkʼꞹ o mbɇzhi Estado soberano. ¡Despertad! bo dyønꞹ e Racquel pjenga go jiɇzi kʼo mi creo.

Pɇzhkʼøjme ja gua chezhkʼiji.

O jmuxkꞹgøji kja kʼe kjɇɇ 1979, a Estados Unidos. Ma mi ɇdyigø jñii kjɇɇ, mi jyoo ñe mi ñꞹꞹ o jya̱bi. Mi ñꞹꞹ o jitskʼø yo tradición judía, mi pagø kja kʼo escuela judía, kʼꞹ xiji yeshivás. Ma mi ɇnkjø yencho kjɇɇ ro ma mimibʼe a Israel; kʼe escuela nuja mi pagø mi bʼꞹbʼꞹ kja na colonia agrícola kʼꞹ xiji kibutz. Ya mꞹ bi kjogꞹ dʼa kjɇɇ ro ma minkʼøbʼe a México.

Zø dya mi bʼꞹbʼꞹ na sinagoga bɇxtrjo in nzꞹmꞹ, mi sido kʼo tradición: mi trjꞹtrkʼø o yøʼø ma xaguaro, mi xørꞹgø nu Torá [yo escrito sagrado judío] ma rmi oragø ­mi xørpꞹgø na libro de oraciones, kʼꞹ xiji sidur. Kja nu escuela mi xikjø in dyokjø ke in religión mi nge kʼꞹ nrra na joo. Nuzgø dyaja rmi xørꞹgø kʼe Nuevo Testamento, ja ju̱sʼꞹ kʼo go jizhi ñe kʼo go tsjaa e Jesucristo; in ñꞹgø bi xitskʼø ke dya ro kjagøkʼo na ngeje  mi su̱u̱ ro pøtrꞹ kʼo mi creo.

¿Pjenga bi pjꞹrꞹ bi xørꞹ nu Nuevo Testamento?

Mꞹ ro sotꞹgø 17 kjɇɇ, ro nzhogꞹ a Estados Unidos ngekʼua ro kjuarꞹ nu educación seglar. Nʼaja in jogø o xitskʼø ke mi ngeje cristiano y ke ma dyaxtrji ro creo e Jesús dya ro mⱥgø.

Yo creoji e Jesucristo dya trjꞹmbeñeji —ro xipji.

¿Kjo a bi xørge nu Nuevo Testamento?

Iyo.

Nuʼma, ¿pjenkja i mangedyayo? Dya joo kʼꞹ i mange mꞹ dya i pa̱rge.

Me go zichʼi i mꞹbʼꞹ kʼo go mama, na ngeje xo mi mbeñegø a kjanu. Zø mi tsekjø, o trjɇmpi o Biblia ñe o trjɇdyi in nzꞹmꞹ ngekʼua ro xørgø.

¿Ja bi ñuu kʼo bi xørꞹ?

Me ro kentrjogø, ma ro pa̱rgø ke janzi judío o dyøpjꞹji nu Nuevo Testamento. Xo ñeje, ma mi xørgø mi unkʼø nguenrra ke e Jesús me ma jonte, dya mi nzhesʼe, mi pjøsʼꞹ yo ntee ñe dya mi miyatrjo yo nte. Xo ro magø kja biblioteca ñe ro xørgø libro ja pezhe kʼo go tsjaa angeze. Zø je a kjano, ni ri nʼaja o mbøxkꞹgø ngekʼua ro creo ke e Jesús ngeje nu Mesías. Ja mi nzikʼo mi manji ngeje e Mizhokjimi, dya mi søø ro creokʼo. Mi kjinkʼø: “Ma mi kjaa oración e Jesús, ¿kjo mi ñabi? ¿Mi ngetsjɇ angeze?”. E Jesús o nrru̱u̱, pe ne Biblia mama de e Mizhokjimi: “Dya søø ri chu̱ge”. a

¿Pje gui tsjagema?

¡Dʼatrjo kʼꞹ na kjuana, nuzgø me mi nee ro pa̱rgo kʼꞹ nan kjuana! Ngekʼua ro zopjꞹ e Mizhokjimi ko trexe in mꞹbʼꞹ jesta ro guɇgø, pe dya ro xørꞹgø kʼe sidur. Mꞹ ro kjuarꞹ ro ñagø e Mizhokjimi o mbꞹtrʼꞹji kʼe tsontrjꞹ yeje testigo e Jehová. Ro ñagøjme ñe o zokꞹzꞹgøji na folleto. Kʼe folleto ñe texe kʼo ro ñagøjme o mbøxkꞹgø ro unkʼø nguenda ke kʼo creoji nge kʼo mama ne Biblia. Nzakja: yo testigo dya jizhiji ke e Jesús ngeje da trinidad, jizhiji ngeje “o Trʼii e Mizhokjimi” b ñe ke e Diosi “otrʼꞹ go dyⱥtrʼⱥ e Jesucristo ma dya bʼe mi trʼⱥtrʼⱥ e jensʼe ñe ne xoñijomꞹ”. c

Kjanu ro nzhogꞹ a México ñe ro sido ro xørꞹgønu ko yo testigo yo profecía mesiánica. ¡Me na punkjꞹyo! Zø rmi pjechigøyo, xe mi yembeñe. Mi øntsjɇgø: “¿Ngextrjo e Jesús o cumple kʼo profecía? ¿Bi tsjatrjokʼua e Jesús pa o dyompꞹ yo ntee?”.

¿Pje go mbøxkʼꞹ dya gi yembeñedya?

Yo testigo o jitskʼøji profecía ke dya søø ro cumple ne ri naja ntee ngextrjo e Jesús. Nzakja, e Miqueas go nⱥdʼⱥ ke e Jesús ro jmusʼꞹji a Belén, bo mamayo 700 kjɇɇ ante ke ro kjogꞹ. d ¿Kjo bʼꞹbʼꞹ na ntee ke søø ra juajnꞹ ja ra jmusʼꞹji? E Isaías go nⱥdʼⱥ ro mbøtrʼꞹji kʼe Mesías nzikja na delincuente, xo ñe, ro dyogꞹji kua mi dyogꞹji kʼo mi rico. e E Jesús go cumple nrrexe yo profecíayo.

Pe nu línea genealógica e Jesús ngeje ne prueba kꞹ nrra go mbøxkꞹgø. Ne Biblia mama ke e Mesías ro mbedye kja o pjamilia kʼe rey David. f Yo judío mi jokꞹji na joo yo registro genealógico publico ñe privado, mꞹ e Jesús dya ro dʼaja kja o pjamilia e David, nukʼo mi ꞹmbꞹji me ru̱ nⱥntrjoji. Pe dya ba kjakʼua, na ngeje na kjuana mi nge o pjamilia e David. ­Na punkjꞹ ntee­mi manji mi nge “o Trʼii e David”. g

Kja kʼe kjɇɇ70, ma ya bi kjogꞹ treinta y siete kjɇɇ kꞹ bi nrru̱u̱ e Jesús, kʼo xundaro romano o chjøtꞹji e Jerusalén, o bʼɇzhijima yo registro maxke go chjøtrꞹji. Ngekʼua, kʼe Mesías ni jyodꞹ ro sⱥjⱥ ante ke ro nguarꞹ kʼe kjɇkʼꞹ, a kjano ro søø ro comprobao o genealogía.

¿Pje gui tsjage ma gui tendioyo?

Kja Deuteronomio 18:18, 19, e Diosi go nⱥdʼⱥ ke ro ñʼeme a Israel dʼaja profeta nzakja e Moises ñe jo mama: “Kʼe bʼɇzo ke dya ra dyⱥtⱥ in jñagø na ngeje je ri nge angeze ke ri nⱥdʼⱥ, ra jꞹnpꞹtsjɇgø nguarꞹkʼꞹ”. Mbøkjꞹ ro xørgø na joo ndexe nu Biblia, ro creo kꞹ e Jesús kʼꞹ mi menzꞹmꞹ a Nazaret mi nge kʼe profetakʼꞹ.

f 6. Isaías 9:6, 7; Lucas 1:30-32. Mateo nu capítulo 1 jizhi nu línea genealógica paterna e Jesús, ñe kja Lucas nu capítulo 3, o línea genealógica materna.