Kal idhi e weche manie iye

“Yie Kuom Yesu”​—Be Yie Kuom Yesu Kende Ema Kelo Warruok?

“Yie Kuom Yesu”​—Be Yie Kuom Yesu Kende Ema Kelo Warruok?

Dwoko ma Muma chiwo

Jokristo oyie ni Yesu ne otho nikech richo mag dhano. (1 Petro 3:18) Kata kamano, warruok oriwo gik mathoth moloyo mana yie kuom Yesu kaka Jawar. Jochiende ong’eyo ni Yesu en “Wuod Nyasaye,” kata kamano ibiro mana kethgi to ok resogi.​—Luka 4:41; Juda 6.

 En ang’o ma nyaka atim mondo owara?

  • Nyaka iyie ni Yesu nochiwo ngimane nikech richowa. (Tich Joote 16:30, 31; 1 Johana 2:2) Mano oriwo bedo gadier ni Yesu ne en ng’at ma ne nitie adier kendo ni gik moko duto ma Muma wacho kuome gin adier.

  • Ng’e gima Muma puonjo kuom adier. (2 Timotheo 3:15) Muma wacho ni jaote Paulo kod Sila nonyiso jarit jela niya: “Yie kuom Ruoth Yesu to ibiro resi.” Bang’ mano, ne gichako yalone “wach Jehova” *. (Tich Joote 16:31, 32) Mae nyiso ni jarit jela ne ok nyal yie kuom Yesu ka pok ong’eyo Wach Nyasaye. Ne nyaka ong’e malong’o weche manie Ndiko.​—1 Timotheo 2:3, 4.

  • Lok chunyi. (Tich Joote 3:19) Bende, nyaka ilok chunyi, kata iwinj malit nikech richo ma ne itimo e kinde mokalo. Ka itimo kamano, jomamoko biro neno ka iweyo timo gik maricho ma chwanyo Jehova kendo ‘timo gik ma nyiso ni iseloko chunyi.’​—Tich Joote 26:20.

  • Yie mondo obatisi. (Mathayo 28:19) Yesu nowacho ni jo ma ne dhi bedo jolupne ne idhi batisi. Jarit jela ma ne wasewuoye bende ne obatisi. (Tich Joote16:33) Bende, ka ne jaote Petro osepuonjo oganda moro mang’ongo e wi Yesu, “ne obatis jo ma norwako wachno gi mor.”​—Tich Joote 2:40, 41.

  • Luw chike mag Yesu. (Jo-Hibrania 5:9) Joma “timo gik moko duto” ma Yesu nochiko nyiso maler ni gin jolupne. (Mathayo 28:20) Ok gin ‘jo ma winjo awinja wach kende, to bende gitimo kaka wach Nyasaye dwaro.’​—Jakobo 1:22.

  • Tim kinda nyaka giko. (Mariko 13:13) Jopuonjre Yesu nyaka ‘tim sinani’ eka ibiro resgi. (Jo-Hibrania 10:36) Kuom ranyisi, Jaote Paulo nomako motegno puonj mag Yesu kendo nomakre gi Nyasaye chakre chieng’ ma ne obedo Jakristo nyaka thone.​—1 Jo-Korintho 9:27.

 To nade “Lamo mar Jaricho”?

E dinde moko, ji gologa lamo moko miluongo ni “Lamo mar Jaricho” kod “Lamo mar Warruok.” Joma gologa lamogo, yiega ni gin joricho kendo ni giyie ni Yesu notho nikech richo maggi. Bende, gikwayoga Yesu mondo odonj e chunygi kod ngimagi. Kata kamano, Muma ok wuo e wi lamo kaka mago kata nyisowa ni walem ka wanwoyo “Lamo mar Jaricho.”

Jomoko paroga ni ka gigolo “Lamo mar Jaricho,” to gibiro yudo warruok ma nyaka chieng’ nyamonge. Kata kamano, onge lamo moro amora ma nyalo miyo ng’ato obed gadier ni ibiro rese. Nikech wan dhano morem, pod wadhi nyime timo richo. (1 Johana 1:8) Mano e momiyo Yesu nonyiso jopuonjrene ni gisik ka gikwayo Nyasaye mondo ong’wonnegi richogi. (Luka 11:2, 4) Bende, nitie Jokristo moko ma ne nigi geno mar yudo warruok mosiko, kata kamano, genono nokethore ka ne giweyo Nyasaye.​—Jo-Hibrania 6:4-6; 2 Petro 2:20, 21.

 “Lamo mar Jaricho” nochakore nade?

Johistori pok ochopo e paro achiel e wi kinde ma “Lamo mar Jaricho” nochakoree. Moko kuomgi wacho ni lamono nochakore e kinde lokruoge madongo mong’ere kaka Protestant Reformation. Moko to wacho ni lamono nochakore e kinde ma dinde mathoth nochakoree e higni mag 1700 nyaka 1800. Bed ni nochakore karang’o, Ndiko ok sir lamono, nikech okwedo puonj mag Muma.

^ par. 3 Jehova en nying Nyasaye madier kaka inyisowa e Muma.