Kal idhi e weche manie iye

Muma Wacho Ang’o e Wi Le Miluongo ni Dinosaur?

Muma Wacho Ang’o e Wi Le Miluongo ni Dinosaur?

Dwoko ma Muma chiwo

Onge ndiko ma wuoyo achiel kachiel kuom le miluongo ni dinosaur. Kata kamano, Muma wacho ni Nyasaye e ma ‘ne ochueyo gik moko duto,’ omiyo nenore maler ni en e ma nochueyogi. * (Fweny 4:11) Kata obedo ni Muma ok wuo achiel kachiel kuom dinosaur, owuoyo kuom grube mopogore opogore mag chuech manyalo bedo ni oriwo nyaka dinosaur. Kuom ranyisi:

Be dinosaur nowuok kuom le mamoko?

Choke mokuny nyiso ni dinosour ne ok gin le mosieko mos mos ka gima ne giwuok kuom le machielo. Mano winjore gi gima Muma wacho ni Nyasaye e ma nochueyo le duto. Kuom ranyisi, Zaburi 146:6 wacho ni Nyasaye e ma “nochueyo polo gi piny, gi nam, kod gik moko duto manie igi.”

Dinosaur ne odak e piny kinde mage?

Muma wacho ni ne ochue le modak e nam kod modak e lowo e odiechieng’ mar abich kod mar auchiel mar chuech. * (Chakruok 1:20-25, 31) Omiyo, Muma konyowa ng’eyo ni dinosaur ne odak e piny kuom kinde malach.

Be Behemoth gi Levayathan gin dinosaur?

Ooyo. Kata obedo ni ok wanyal wacho gadier ni le miwuoyoe e bug Ayub gin le mage, Behemoth iwacho ni en rao to Levayathan iwacho ni en nyang’. Nyinge momi lego winjore gi weche ma Ndiko wacho kuomgi. (Ayub 40:15-23; 41:1, 14-17, 31) Omiyo, “Behemoth” kod “Levayathan” ok nyal bedo dinosaur. Nyasaye nonyiso Ayub ni onon lego adimba, to Ayub nodak higni mathoth bang’ ka dinosaur nosebedo ma onge.​—Ayub 40:16; 41:8.

Ang’o ma notimore ne dinosaur?

Muma ok wach gimoro amora e wi kaka dinosaur nolal e piny. Kata kamano, owacho ni ne ochue gik moko nikech ‘dwaro mar [Nyasaye],’ omiyo, nitie gimomiyo Nyasaye ne ochueyo dinosaur. (Fweny 4:11) Ka ne Nyasaye osechopo dwacheno, ne oweyo lego mondo gilal nono.

^ par. 1 Gik mokuny nyiso maler ni ne nitie le miluongo ni dinosaur. Bende, gik mokunygo nyiso ni kinde moro ne nitie dinosaur madongo gi matindo kendo ne ging’eny ahinya.

^ par. 6 Wach motigo e Muma ni “odiechieng’” nyalo bedo kinde malach ma dirom higni alufe mang’eny.​—Chakruok 1:31; 2:1-4; Jo-Hibrania 4:4, 11.