Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kaka Wanyalo Siko ka Wamor Sama Wamedo Bedo Moti

Kaka Wanyalo Siko ka Wamor Sama Wamedo Bedo Moti

IWINJOGA nade sama ichako paro ni chieng’ moro ibiro ti? Paro ma kamano miyoga ji mang’eny bedo gi parruok ahinya kod luoro. En kamano nikech kinde mang’eny bedo moti ineno kaka kinde ma chia kod teko mar ng’ato chako rumo, wiye chako wil gi gik mang’eny, kendo koro obedo jamidekre.

Adiera en ni ji bedo moti e yo mopogore opogore. Nitie joma kata koseti to midekre ok chandgi, tekogi bende pod ng’eny kendo pachgi podi tiyo maber. Dongruok mosetim e yore mag thieth osekonyo ahinya e thiedho tuoche kata geng’ogi. Mano osemiyo e pinje moko sani dhano nyalo dak kuom higni mathoth ka pod tekregi ng’eny.

Kata kamano, ji mang’eny diher siko ka gimor kata obedo ni giromo gi pek ma bedo moti kelo. Ere kaka ginyalo siko ka gimor? Mano biro luwore gi paro ma gin-go, chuny ma ginyiso, kod lokruoge ma gitimo sama gichako bedo moti. Wanon ane puonj moko mag Muma ma nyalo konyowa e wachno.

BED NG’AT MA OK KAL TONG’: “Joma riek gin joma ok kal tong.” (Ngeche 11:2, New World Translation) Wach motigo e ndikono ni “joma ok kal tong’” inyalo tigo kuom joma oti ma ong’eyo ni nitie gik ma koro ok ginyal timo e ngimagi. Charles, ma en jahigni 93 e piny Brazil wacho kama: “Ka idak aming’a, to nyaka ibed moti. Ok inyal dok e rawera kendo.”

Kata kamano, bedo ng’at ma ok kal tong’ ok nyis ni ibed gi paro mar ni koro in ng’at moti ma ok nyal timo gimoro amora. Paro ma kamano medo mana kuyo e ngima ng’ato. Ngeche 24:10 wacho kama: “Ka dipo nong’no oteri chieng’ chandruok, tekoni tin.” Omiyo, ng’at ma koro oti nyiso rieko kuom timo mana gik ma onyalo timo.

Jal moro ma jahigni 77 miluongo ni Corrado e piny Italy wacho kama: “Sama ng’ato riembo mtoka koidho got, nyaka olok giya mondo injin mar mtoka kik sim.” Mano nyiso ni nitie lokruok ma ng’ato nyaka tim sama obedo moti. Corrado gi jaode oseloso chenro mar timo tije mag ot mondo kik giol ahinya bang’ timo tijego. Dhako ma jahigni 81 miluongo ni Marian ma a e piny Brazil, bende nigi paro mowinjore e wi bedo moti. Owacho kama: “Aseng’eyo kaka anyalo timo gik moko kaluwore gi tekona. Sama atiyo tich moro, ajayueyo matin kinde ka kinde ka asomo buk kata winjo thum. Ang’eyo ni sani aonge gi teko mar timo gik ma ne anyalo timo chon.”

Bed ng’at ma bidhore

BED NG’AT MA BIDHORE: “Mon onego obidhre gi lewni mowinjore, ma ok gikal tong’ kendo ka ginyiso ni gin joma pachgi long’o.” (1 Timotheo 2:9) Wach ma ndikono otiyogo ni “lewni mowinjore” nyiso ni ng’ato onego orwakre e yo modimbore kata mobidhore. Dhako moro ma jahigni 74 miluongo ni Barbara ma a e piny Canada, wacho kama: “Atemoga ahinya mondo kik arwakra e yo moyuothore. Ok adwar ni ji onena mana ka dayo moro ma ok dew kaka orwakore.” Dhako miluongo ni Fern ma jahigni 91, e piny Brazil, to wacho kama: “Ajang’iewo lewni manyien bang’ kinde mondo kik ji onena anena ka dhako moro moti.” To nade rwakruok mar joma chwo moseti? Dichwo moro ma jahigni 73 miluongo ni Antônio ma wuok Brazil, wacho kama: “Atemoga mondo kinde duto arwak lewni maler.” Kae to omedo wacho niya: “Aluokoraga kendo liedo pile.”

Kata kamano, ok onego waket pachwa ahinya kuom wach rwakruok gi bidhruok, machop kama koro ok wanyis ni wan gi ‘paro malong’o.’ Dhako moro miluongo ni Bok-im ma jahigni 69 e piny South Korea, nigi paro malong’o kuom wach rwakruokne. Owacho kama: “Ang’eyo maler ni ok owinjore mondo arwak lewni ma ne arwako ka podi ne an rawera.”

Bed gi paro mowinjore

BED GI PARO MOWINJORE: “Ndalo duto jo mothagore gineno richo; to ng’at man gi chuny mamor obedo gi chiemo pile.” (Ngeche 15:15) Kaka imedo bedo moti, samoro chunyi nyalo nyosore kiparo gik ma ne inyalo timo chon ka in rawera ma sani ok inyal timo. Mano gima jatimore ne ji mang’eny. Kata kamano, tem ahinya mondo kik iwe paro ma kamago oloyi. Sama iketo pachi ahinya kuom kinde mosekalo, inyalo bedo gi kuyo ahinya, kendo chunyi biro nyosore ma moni tiyo tije minyalo timo. Joseph ma jahigni 79 ma a e piny Canada, wacho kama kuom wachni: “Atemoga ahinya mondo atim gik manyalo timo, kendo ok aywag ang’e kuom gik ma nanyalo timo chon to sani ok anyal.”

Somo buge kaachiel gi puonjruok nyalo konyi bedo gi paro mowinjore, kendo miyi thuolo mar puonjruok weche manyien. Omiyo, tem ahinya mondo kik thuolo moro amora ma inyalo puonjorigo gimoro manyien okal nono. Dichwo miluongo ni Ernesto ma jahigni 74, ma a e piny Philippines jadhi e laibrari mondo osom buge ma mitne. Owacho kama: “Pod ahero somo buge ma ne pok nasomo.” Dichwo machielo miluongo ni Lennart ma jahigni 75, ma a e piny Sweden, to osekawo okang’ mar puonjore dhok ma wendo.

Bed Jachiwo

BED JACHIWO: “Beduru jochiwo, to ji biro chiwonu.” (Luka 6:38) Bed ng’at mohero chiwo thuolone kaachiel gi gik mamoko ma en-go e konyo jomoko. Mano biro miyi chuny mokuwe kendo mor. Dhako moro miluongo ni Hosa ma jahigni 85 e piny Brazil, timoga kinda ahinya mondo okony jomamoko kata obedo ni tekrene tin. Owacho kama: “Ajagoyoga simo kata ndiko barupe ne osiepena ma tuo kata ma chunygi onyosore mondo aho chunygi. Kinde moko to ajamiyogi mich moko. Bende, ahero tedo ne jotuwo gimoro matin.”

Ka wan jochiwo mano nyalo jiwo jomoko mondo gibed jochiwo. Dichwo miluongo ni Jan ma jahigni 66 e piny Sweden, wacho niya: “Sama itimo gik ma nyiso ni ihero jomoko, gin bende gibiro heri.” Kuom adier, ji ohero ng’at ma jachiwo, kendo ng’at ma kamano bedo gi osiepe madier.

BED NG’AT MOHERO JI: “Ng’a mopogore owuon kod owetene odwaro luwo yore owuon; otimo mirima kod weche duto mabeyo mag rieko.” (Ngeche 18:1) Kata obedo ni nitie kinde ma diher bedo kendi, tem kik ipogri gi ji. Dichwo moro ma jahigni 72 miluongo ni Innocent ma a e piny Nigeria, oheroga budho gi osiepene. Owacho kama: “Ajatudora gi joma hikgi opogore opogore.” Dichwo machielo ma jahigni 85 miluongo ni Börje ma a e piny Sweden, wacho niya: “Atemoga matek mondo amak osiep gi rowere. Teko ma gin-go miyo awinjoga e chunya ni an rawera.” Omiyo, tem ahinya gwelo osiepeni e odi kinde ka kinde. Dichwo miluongo ni Han-sik ma en jahigni 72 e piny South Korea, wacho kama: “An kaachiel gi jaoda wahero gwelo osiepewa ma rowere kod joma dongo e odwa, mondo wachiem kanyachiel.”

Bed ng’at mohero ji

Joma ohero ji ohero goyo mbaka. Kata kamano, mondo mbaka obed mamit, dwarore ni in bende ibed ng’ama chiko ite ne jomamoko. Tim gik ma nyiso ni idewo jomamoko. Dhako ma jahigni 71 miluongo ni Helena ma wuok e piny Mozambique, wacho niya: “Ahero ji ahinya, kendo ahero timonegi gik moko e yor luor. Achikoga ita ne gima giwacho mondo ang’e gima giparo kod gima gihero.” Dichwo ma jahigni 73 miluongo ni José ma a e piny Brazil, wacho kama: “Ji ohero bedo but joma chikonegi itgi, joma dewo ji gadier, joma ohero pwoyo ji, kendo ma igi ok wang’ piyo.”

Sama idwa chiwo paro moro, tem matek mondo ‘wecheni obed ma nigi ndhadhu ka gima otwonie chumbi.’ (Jo-Kolosai 4:6) Bed ng’at ma dewo ji kendo ma jiwo ji.

BED NG’AT MA GOYO EROKAMANO: “Nyisuru ni un gi chuny mar goyo erokamano.” (Jo-Kolosai 3:15) Sama okonyi e yo moro, go erokamano kuom gima otimnino. Bedo gi chuny ma kamano biro konyi bedo gi winjruok maber gi jomamoko. Dhako miluongo ni Marie-Paule ma en jahigni 74 e piny Canada wacho niya: “Nyocha wadar e ot ma ne wantie chon. Osiepewa mang’eny ne obiro konyowa. Ne gikonyowa ndi! Ne waoronegi kad mag goyonegi erokamano, kendo wasebedo ka wagwelo moko kuomgi e gago.” Dhako miluongo ni Jae-won ma jahigni 76, e piny South Korea, nyiso kaka omor ahinya gi Jokristo wetene ma ting’ega gi mtokgi ka gidhi e chokruoge mag Joneno mag Jehova. Owacho niya: “Amor ahinya kuom kaka Jokristogo konyaga, kendo ajamiyogi pesa moro matin mar petrol. Kinde moko to ajandikonegi kad mar erokamano.”

Gima duong’ moloyo to en bedo mangima. Ruoth Suleman nondiko kama. “Guok mangima oloyo gi ber sibuor mosetho.” (Eklesiastes 9:4) Kuom adier, ka wan gi paro mowinjore kendo bedo moikore timo lokruok e ngimawa, wanyalo bedo mamor kata ka hikwa medo bedo mang’eny.

Bed ng’at ma goyo erokamano