Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ang’o Momiyo Nitie Mumbe Mang’eny?

Ang’o Momiyo Nitie Mumbe Mang’eny?

Ang’o momiyo tinde Muma yudore e dhok mang’eny mopogore opogore? Be iparo ni Mumbe mogo machiegni osekonyo ji mondo owinj tiend puonj ma yudore e Muma koso gimono ji winjo tiend puonjgo? Ng’eyo ni nolok Mumago kowuok e dhok mane en gima nyalo konyi ahinya.

Kata kamano, gin jomage ma nokwongo ndiko Muma, to ne gindike karang’o?

MUMA MA NOKWONG NDIKI

Muma opog e kidienje ariyo. Kidieny mokwongo nigi buge 39 moting’o “weche maler mag Nyasaye.” (Jo-Rumi 3:2) Nyasaye notayo chwo moko ma nohere kotiyo gi rohone mondo ondik bugego kuom higni ma dirom 1,100, kochakore higa mar 1513 nyaka machiegni gi higa mar 443. Ng’eny bugego nondik e dho Hibrania, mano e momiyo iluongogi ni Ndiko mag Dho-Hibrania, ma ji mang’eny luongo ni Muma Machon.

Kidieny mar ariyo nigi buge 27 ma bende oting’o “wach Nyasaye.” (1 Jo-Thesalonika 2:13) Nyasaye notayo jopuonjre Yesu kotiyo gi rohone mondo ondik bugegi kuom kinde machuok ma dirom higni 60 kochakore e higa mar 41 nyaka e higa mar 98. Ne gindiko thoth bugego e dho Grik, mano e momiyo iluongogi ni Ndiko mag Dho-Grik, ma ji mang’eny luongo ni Muma Manyien.

Bugego duto kargi 66 e ma loso Muma, ma en wach Nyasaye ne dhano. To ang’o momiyo nolok Muma e dhok mamoko? Ne ane weche adek madongogi:

  • Mondo ji osom Muma e dhok ma nonyuolgie.

  • Mondo ogol weche ma jondiko nomedo kata odwok weche ma jondiko nogolo, mondo Muma obed kaka ne okwong ndike.

  • Mondo ogol weche moko machon ma tinde ji ok tigo.

Ne ane kaka noti gi weche adekgo ka ne iloko Mumbe moko ariyo.

LOKO MAR GREEK SEPTUAGINT

Higni ma dirom 300 ka ne pok onyuol Yesu, josomo moko ma Jo-Yahudi nochako loko Ndiko mag dho Hibrania e dho Grik. Mumani nong’ere kaka loko mar Greek Septuagint. Ang’o momiyo nolos Mumano? Gie kindeno, Jo-Yahudi mang’eny ne ok ong’eyo dho Hibrania to ne giwacho mana dho Grik, omiyo nolos Mumano mondo okonygi gisom “ndiko maler”e dho Grik.​—2 Timotheo 3:15.

Muma mar Septuagint nokonyo nyaka joma ok Jo-Yahudi mathoth ma ne wacho dho Grik mondo ong’e gima Muma puonjo. Mano notimore nade? Profesa W. F. Howard wacho niya: “E kinde Jokristo mokwongo, Mumano e ma Kanisa mar Jokristo ne tiyogo ahinya, kendo jomisonari maggi ne dhiga e sinagogi ka sinagogi ka gitiyo ‘gi ndiko e nyiso ni Yesu e Mesia.’” (Tich Joote 17:3, 4; 20:20) Jasomo moro ma nono weche Muma miluongo ni F. F. Bruce nowacho ni mano en achiel kuom gik momiyo Jo-Yahudi “ne oweyo tiyo gi Muma mar Septuagint.”

Ka ne jopuonjre Yesu oseyudo Ndiko mag Dho-Grik, ne giriwogi kanyachiel gi Septuagint ma nolok kowuok e Ndiko mag Dho-Hibrania, to mano e kaka ne wayudo Muma ma wan-go sani.

LOKO MAR LATIN VULGATE

Kuom higni ma dirom 300 ka ne osetiek ndiko Muma, jasomo moro miluongo ni Jerome noloko Muma e dho Latin ma bang’e ne oluong ni Latin Vulgate. Nikech ne nitie Mumbe mamoko mag dho Latin e kindeno, ang’o momiyo Jerome noyiero mar loko Muma machielo e dho Latin? Buk miluongo ni The International Standard Bible Encyclopedia wacho ni Jerome ne dwaro rieyo “weche ma ok gin adier, kuonde ma ne ok ondik maber e Muma, kod weche moko ma jolok Muma ne omedo kata nogolo.”

Jerome norieyo weche mang’eny kaka mago. Kata kamano, bang’ kinde, jotend dinde notimo gimoro marach ahinya! Ne ging’ado ni Muma mar Latin Vulgate kende e ma nonego bed ni itiyogo e kanise mag Jokristo, kendo Mumano e ma notigo kuom higni mang’eny! Gima lit e ni Muma mar Latin Vulgate ne ok okonyo ji ng’eyo wach Nyasaye nikech nochopo kama koro ji mang’eny ne ok ong’eyo dho Latin.

LOKO MOPOGORE OPOGORE MEDORE

Gie kindego, ji ne loko Mumbe mamoko mopogore opogore. Kuom ranyisi, e higa mar 400 e kinde Kristo, ne olok Muma mong’ere ahinya miluongo ni Syriac Peshitta. Kata kamano, ka nochopo e higni mag 1300, ne otim kinda mondo ji mang’eny oyud Muma e dhok ma ne giwacho.

Ka higni mag 1300 dhi ka rumo, John Wycliffe ma ne wuok e piny England nochako loko Muma e dho Kisungu, ma ne en dhok ma ji mang’eny ne winjo e pinyno. Mapiyo bang’ mano, yore mag goyo buge ma Johannes Gutenberg noloso nokonyo jolok Muma mondo olos kendo opog Mumbe mang’eny e dhok mopogore opogre e pinje duto mag Ulaya.

Ka ne kwan mag Muma e dho Kisungu omedore, jomoko nochako penjo ka be nochuno ni omed Mumbe mamoko mopogore opogore e dho Kisungu. Jatend din moro miluongo ni John Lewis ma nodak England e higni mag 1700 nondiko niya: “Dhok lokorega kendo weche ma ne itiyogo e kinde machon chopo kama koro ok tigo. Mano e momiyo dwarore ni olok Mumbe mamoko mondik gi dhok ma ji duto nyalo winjo maber.”

E kindewagi, joma loko Muma nigi thuolo ma jaber ahinya mar rieyo Mumbe ma nitie mondo giketgi e dhok mayot ma ji duto nyalo winjo e yo maber. Ging’eyo maber dhok ma ne okwong ndikgo Muma, kendo gin gi buge moko machon mag Muma ma oseyud e kindegi. Mago konyogi ng’eyo weche sie ma ne otigo ka nokwong ndik Muma.

Omiyo, Mumbe ma osendik machiegnini konyo ahinya. En mana ni nyaka watang’ gi Mumbe moko. * Kata kamano, ka jolok Mumbego gin joma ohero Nyasaye gadier, Mumbe ma gilokogo nyalo konyowa ahinya.

 

^ par. 24 Inyalo somo sula ma wacho ni “Jinsi ya Kuchagua Tafsiri Nzuri ya Bibliae Mnara wa Mlinzi ma Mei 1, 2008.