Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHIPALANYOLE SHOKOMBADA

Mbela ovanhu otava ka nyona edu fiyo la nyonaukilila?

Mbela ovanhu otava ka nyona edu fiyo la nyonaukilila?

MEFELEMUDO 11 K.O.P., OHAMBA SALOMO OYA TI: “Epupi limwe tali piti po nepupi likwao tali uya po. Edu tali kala po fiyo alushe.” *

Omushangi wOmbibeli oo ota ulike kutya okukalamwenyo kwovanhu okuxupi okuyelekanifa nedu olo tali kala po fiyo alushe. Oule womido omayovi, omapupi nomapupi ovanhu okwa kala tae uya oo taa piti po ndele opulaneta yEdu oya pamenenena ashike notaku dulu okukala oinima i na omwenyo fiyo okunena.

Okudja ngoo pefimbo lOita Itivali yOunyuni, ounyuni owa kala tau lunduluka neenghono noneendelelo shi dulife nale. Moule ashike womido 70 lwaapo, ovanhu ova ninga exumokomesho moyeendifo, momakwatafano nomoinima ikwao yopauteknologi oyo ya etifa po omalunduluko madidilikwedi opamaxupilo. Ovanhu vahapu otava hafele onghalamwenyo youdjeko oyo monale ya li ya fa oshinima itashi shiiva. Ovanhu kombada yedu ova hapupala hanga lwomapa atatu.

Ashike oinima aishe oyo oi na yo oilanduliko. Otaku tiwa kutya omalipyakidilo ovanhu okwa kuma edu neenghono nomolwaasho omadingonoko opaushitwe itaa longo vali nawa. Ovanongononi vamwe otava ti kutya otu li pefimbo opo ovanhu tava ningi oinima oyo tai kumu edu monghedi ididilikwedi.

Ombibeli oya xunganeka kombinga yefimbo opo ovanhu tava ka ‘nyona edu.’ (Ehololo 11:18) Vamwe otave lipula shi na sha nongeenge katu li pefimbo opo. Ndele mbela ovanhu otava twikile okunyonauna edu shi fike peni? Mbela otashi dulika ovanhu va nyonaune edu fiyo la nyonaukilila?

MBELA OTALI NYONAUKILILE?

Mbela edu oli li pokunyonaukilila? Ovanongononi vamwe ove udite kutya oshidjuu okutengeneka kutya omalunduluko onghalo yomhepo otaa ka etifa oilanduliko ii shi fike peni. Onghee hano, otave lipula kutya otashi dulika mafiku omalunduluko oo a ka etife oilanduliko inyikifa oluhodi ombaadilila.

Diladila pashihopaenenwa koikangwameva oyo ya tuvika oshitukulwa shokOuninginino shaAntarctica. Vamwe ova itavela kutya eshi oupyu tau londo pombada, otashi dulika oikangwameva oyo i ka hengumuke po filufilu. Osho osho shi li ngaho molwaashi oikangwameva luhapu ohai shunifa ko eenhe detango. Ndele eshi oikangwameva oyo tai hengumuka nokuninga po inini, eenhe detango otadi ka xwika mefuta olo li li koshi yoikangwameva oyo. Kombada yefuta oko ku laula ohaku nane eenhe dihapu detango, naasho ohashi ningifa oikangwameva i hengumuke neenghono. Edingonoko olo la nyika oshiponga otashi dulika li kale ashike tali twikile. Ngeenge ondodo yomeva efuta oya londo omolwoikangwameva oyo ya hengumuka otashi ka etifa oshiponga osho tashi ka kuma ovanhu omamiliyona omafele.

EEDJO DOMESHITO OTADI LONGIFWA SHA PITILILA

Opa ningwa eemhangela di lili noku lili dokuya moshipala oupyakadi u na sha nokunyona po edu. Omhangela imwe oi na sha nokuninga exumokomesho moinima yopamaxupilo noyopanghalafano nopehe na okulongifa nai eedjo domeshito. Oshidjemo osha li shike?

Shinyikifa oluhodi, ngaashi ashike ovanhu hava longifa nai oimaliwa, otava twikile yo okulongifa sha pitilila eedjo domeshito. Ovanhu otava twikile okulongifa neendelelo eedjo domeshito noitadi dulu vali okuuya po kudo vene paushitwe. Oshike tashi dulu okuningwa po? Omunongononi umwe okwa dimina kutya: “Katu shii nghee tu na okuungaunga nopulaneta nomupondo.” Osho oshi li filufilu metwokumwe naasho Ombibeli ya popya eshi ya ti: ‘Ondjila yomunhu ihai kala mepangelo laye mwene, nhumbi ta ende, nhumbi ta yukifa eenghatu daye.’ — Jeremia 10:23.

Shimwe vali, Ombibeli oye tu shilipaleka kutya Kalunga, Omushiti, ita ka efa ovanhu va nyonaune po filufilu omudingonoko wopulaneta yedu. Epsalme 115:16 ola ti kutya Kalunga “edu okwe li pa ovana vovanhu.” Onghee hano, opulaneta yetu oi li “oshali iwa” oyo twa pewa kuTate yetu womeulu. (Jakob 1:17NW) Ndele mbela oshali oyo oyopakafimbo ashike, sha fa ngeno pe na efiku olo tai kwisha? Hasho nandenande! Osho otu shi liwetele monghedi omo edu la shitwa.

ELALAKANO LOMUSHITI

Embo lOmbibeli laGenesis ole tu pa ouyelele muhapu u na sha nanghee Kalunga a shita edu nounghulungu. Potete, okwa tiwa kutya edu ola li “la tokekwa nola li hamungaho, nomulaulu wa kala kombada.” Ashike okwa tumbulwa kondadalunde kutya kedu okwa li ku na ‘omeva,’ oo a pumbiwa opo oinima i na omwenyo i dule okukala ko. (Genesis 1:2) Opo nee Kalunga okwa ti: “Nape uye ouyelele!” (Genesis 1:3) Osha yela kutya eenhe detango oda li da pita mewangadjo noda li tadi dulu okumonika kombada yedu oshikando shotete. Opo nee opa holoka oukukutu wedu nefuta. (Genesis 1:9, 10) Lwanima opa ka holoka “omwiidi, noimeno tai eta eembuto pamaludi ayo nomiti tadi imi oiimati.” (Genesis 1:12) Kungaho, opa li pa holoka oihovelitungifo oyo ya pumbiwa opo pa kale omadingonoko a fimanenena koinima i na omwenyo, ngaashi onghedi omo oimeno hai longo oikulya. Elalakano lokuninga omalongekido aeshe oo olashike?

Omuprofeti wopefimbo lonale Jesaja okwa popya kombinga yaKalunga a ti kutya “Oye Kalunga, ou a ma edu ndee te li wapaleke; okwe li pameka, Ye ine li shita li kale ombuwa, ndelenee okwe li ma li kalwe.” (Jesaja 45:18) Osha yela kutya, Kalunga okwa lalakanena edu ku kalwe kovanhu fiyo alushe.

Shinyikifa oluhodi, ovanhu ova longifa nai oshali iwa oyo va pewa kuKalunga fiyo osheshi ve i nyonauna. Ndele nande ongaho, elalakano lOmushiti inali lunduluka. Omulumenhu umwe wopefimbo lonale okwa ti: “Kalunga ke fi omunhu a fufye ngeno. Ile omona womunhu ye e lialuluke. Ye a tonga sha ngeno, ndelenee ite shi ningi mbela, ile ta popi, ite shi wanifa hamba?” (Numeri 23:19) Onghee hano, ponhele yokweefa edu li nyanaunwe po, mafiku Kalunga ota ka ‘nyonauna po ava hava nyono edu.’ — Ehololo 11:18.

EDUUMBO LETU LAALUSHE

Jesus Kristus okwa popya mEudifo laye lokOmhunda a ti: “Ovanelao ovananheni, osheshi ovo tava ka fyuulula edu.” (Mateus 5:5) Meudifo olo tuu olo, Jesus okwa li a holola oupitilo oo tau ka longifwa opo edu li amenwe liha hanaunwe po. Okwa lombwela ovashikuli vaye va ilikane tava ti: “Ouhamba woye nau uye; ehalo loye nali wanifwe kombada yedu yo ngaashi meulu.” Ouhamba waKalunga ile epangelo, otau ka wanifa po elalakano laye li na sha nedu. — Mateus 6:10.

Kalunga okwa popya shi na sha nelunduluko lididilikwedi olo Ouhamba tau ka eta po a ti: “Tala, aishe ohandi i shitukifa i ninge ipe.” (Ehololo 21:5) Mbela osho osha hala kutya Kalunga ota ka pingena po edu eli nalimwe lipe? Ahowe, opulaneta yedu muyo vene kai na oupyakadi washa. Ndele ponhele yaasho, Kalunga ota ka hanauna po ovo tava “nyono edu,” sha hala kutya, omapangelo opanhu oo e li ko kunena. Opo nee ote ke a pingena po ‘neulu lipe nedu lipe,’ epangelo lipe lomeulu, Ouhamba waKalunga, oo tau ka pangela ovo tava ka kala kombada yedu. — Ehololo 21:1.

Kalunga ota ka etulula vali eedjo domeshito odo ovanhu va longifa nai. Omupsalme umwe okwa li a nwefwa mo a shange osho Kalunga ta ka ninga a ti: “Ove wa yavelela edu, to li tutike, ndee oto li ningi la punapala unene.” Oshidjemo, edu otali ka ninga oparadisa tali imike oikulya ihapu, nokape na osho tashi ka nyona onghalo yomhepo, na Kalunga ote ke li nangeka yo noupuna. — Epsalme 65:10-14.

Hamushangwa waMohandas Gandhi, omuwiliki wopamhepo waIndia, wedina Pyarelal, okwa ti kutya Gandhi okwa mona kutya: “Osho edu hali eta po osha henena eemhumbwe domunhu keshe, ndele halwisho lomunhu keshe.” Ouhamba waKalunga otau ka xulifa po osho hashi etifa omaupyakadi e na sha nedu mokulundulula oikala yomitima dovanhu. Omuprofeti Jesaja okwa xunganeka kutya koshi yepangelo lOuhamba, ovanhu “itava ka ninga owii ile okunyona sha.” Hano, itava ka ningila owii ovanhu vakwao ile edu. (Jesaja 11:9) Ovanhu omamiliyona kunena, vomomaputuko e lili noku lili, otave lihongo nale kombinga yomifikamhango daKalunga da denga mbada. Otava hongwa va kale ve hole Kalunga novanhu vakwao, va kale ve na olupandu, va kale hava file oshisho omudingonoko, va kale hava kwatele po eedjo dopaushitwe nokukala nonghedi yokukalamwenyo oyo i li metwokumwe nelalakano lOmushiti. Otava kwafelwa ve lilongekidile oku ka kala meduparadisa. — Omuudifi 12:13; Mateus 22:37-39; Ovakolossi 3:15.

Edu oliwa neenghono, halo lokweefiwa ashike li nyonaunwe po filufilu

Ehokololo li na sha neshito olo li li muGenesis ola xulifa neendjovo edi: “Kalunga a tala aishe e i ninga, ndele yo ya li ya wapala unene.” (Genesis 1:31) Kalunga ke na efiku a efe edu eli liwa li nyonaunwe po filufilu. Otashi hekeleke okushiiva kutya onakwiiwa yopulaneta yetu oi li momake Omushiti wetu omunahole, Jehova Kalunga. Okwa udaneka a ti: “Ovayuki, vo otava ka fyuulula oshilongo, ndee tava kala mo alushe.” (Epsalme 37:29) Naave oto dulu okukala umwe ‘womovayuki’ ovo tava ka kala kombada yedu fiyo alushe.

^ okat. 3 Eendjovo odo oda kufwa mOmbibeli mOmuudifi 1:4.