Inda koshikalimo

Oulunde oshike?

Oulunde oshike?

Enyamukulo lopaMbiibeli

 Oulunde oo okukatuka onghatu, okukala nomaliudo nosho yo okudiladila oinima oyo ihe li metwokumwe nomifikamhango daKalunga. Osho osha kwatela mo okutauluka eemhango daKalunga mokulonga owii, ile okuhenouyuki momesho aKalunga. (1 Johannes 3:4; 5:17) Ombiibeli oya yelifa kutya oulunde oo okunyona, sha hala kutya okudopa okulonga osho shiwa. — Jakob 4:17.

 Momalaka opehovelo omo Ombiibeli ya shangwa, oshitya oulunde otashi ti, “okushekuna oshinima osho to umbu,” ile oshishonekwa. Pashihopaenenwa, ongudu yovakwaita vaIsrael shonale ova li ve shii nawa okuumba omamanya opo ‘vaha shekune.’ Outumbulilo oo, ngeenge owa tolokwa oshitya noshitya, otau lesha ngaha, “opo vaha nyone.” (Ovatokolipangeli 20:16) Onghee hano, oulunde oo okushekuna omifikamhango daKalunga da wanenena.

 Kalunga oku na oufemba wokutulila po ovanhu omifikamhango molwaashi oye Omushiti. (Ehololo 4:11) Ohatu ke lihokola kuye omolweenghatu detu. — Ovaroma 14:12.

Mbela otashi shiiva ngoo tuha nyone nandenande?

 Ahowe. Ombiibeli oya ti kutya “ovanhu aveshe ova nyona nokave na oshinge shaKalunga.” (Ovaroma 3:23; 1 Eehamba 8:46; Omuudifi 7:20; 1 Johannes 1:8) Osho osha enda ngahelipi?

 Ovanhu votete, Adam naEva, kava li ve na oulunde washa, eshi va shitwa. Ova li ngaho, molwaashi ova li va shitwa va wanenena, va shitwa oshifefa shaKalunga. (Genesis 1:27) Onghee hano, ova li va kanifa ewaneneneno, eshi va nyona kuKalunga. (Genesis 3:5, 6, 17-19) Eshi va ka dala ounona, ova tambekida oulunde oo koludalo lavo, u li oufyuululwakwatya. (Ovaroma 5:12) Ohamba yaIsrael, David, oya ti: “Ame onda dalwa moulunde.” — Epsalme 51:5.

Mbela ope na omanyono amwe a kwata moiti e dule makwao?

 Heeno. Pashihopaenenwa, Ombiibeli oya popya kutya ovanhu vomuSodom shonale “ova li vai unene novanyonauni,” noulunde wavo owa ninga “mudjuu unene shili.” (Genesis 13:13; 18:20) Natu ka taleni koitwa itatu oyo tai ufa nghee enyono la kwata moiti.

  1.   Okunyona nopehe na ouxwenge. Ombiibeli oye tu londwela tu henuke omanyono a kwata moiti, ngaashi oluhaelo, okulongela oikalunga, okuvaka, okukolwa, okunyeka, okudipaa nosho yo oumhulile. (1 Ovakorinto 6:9-11; Ehololo 21:8) Natango Ombiibeli oya tokola enyono lihe fi loshiningilewina pashihopaenenwa, eendjovo, ile eenghatu odo tadi ehameke vamwe. (Omayeletumbulo 12:18; Ovaefeso 4:31, 32) Onghee hano, Ombiiblei otai tu ladipike tu henuke omanyono manini, molwaashi otaa dulu oku tu twala momanyono a kwata moiti, oo taa nyono eemhango daKalunga. — Mateus 5:27, 28.

  2.   Elinyengotomheno. Ovanhu vamwe ohava nyono molwaashi tave lipwililikile oiteelelwa yaKalunga. (Oilonga 17:30; 1 Timoteus 1:13) Onghee hano, ngeenge omunhu ota nyonenene owina, e shii kutya ota tauluka eemhango daKalunga, okwa li e na okukatukilwa onghatu. (Numbers 15:30, 31) Ovanhu ovo hava nyonenene owina otashi ulike kutya ove na ‘omutima mwii.’ — Jeremia 16:12.

  3.   Okunyona lwoikando. Ombiibeli oya popya eyooloko olo li li pokati komunhu oo ta nyona oshitwe lipuma naao ta nyono lwoikando. (1 Johannes 3:4-8) Ovanhu ovo hava “nyonene owina,” nonande ova hongwa osho shi li mondjila, otava ka hangwa ketokolo laKalunga. — Ovaheberi 10:26, 27.

 Ovo va nyona omanyono a kwata moiti otava dulu okukala va wililwa po komapuko avo. Pashihopaenenwa, ohamba David oya shanga ya ti: “Owii wange owa ninginifa omutwe wange, wa fa omutengi mudjuu, wa dula nge eenghono.” (Epsalme 38:4) Ashike Ombiibeli oya yandja eteelelo. Oya ti: “Omudinikalunga na efe ondjila yaye nomukolokoshi omadiladilo aye, ye a alukile Omwene, opo nee Ye ote mu file onghenda; ye na ehene kuKalunga ketu, osheshi puye ope nedimepo lomatimba mahapu.” — Jesaja 55:7.