Bai pa asuntu

AJUDA PA FAMÍLIA

Óras ki maridu ku mudjer ten opinion diferenti

Óras ki maridu ku mudjer ten opinion diferenti

 Pode ser un dizafiu pa un kazal lida ku diferénsas di interesis, di ábitus i di manera di ser. Má, ten alguns asuntu ki pode ser más difísil inda pa es lida ku diferénsas di opinion. Pur izénplu:

  •   Kantu ténpu ki nu pode pasa ku família?

  •   Modi ki nu ta uza dinheru?

  •   Nu ta ten fidju?

 Kuzê ki nhos pode faze si nhos ten opinions diferenti?

 Kuzê ki bu debe sabe

 Konkorda ku kunpanheru ka krê fla ma nhos ta pensa igual. Ti kes maridu ku mudjer ki más ta konkorda ku kunpanheru nen sénpri es ka ta ten mésmu opinion, sikrê na kuzas txeu inportanti.

 “N kria na un família ki gosta di pasa ténpu djuntu. Na fin di simana, nu ta staba djuntu ku nhas avó, tiu, tia i primu. Má, família di nha maridu ka tinha ábitu di sta sénpri djuntu. Pur isu, nu ten opinion diferenti sobri kantu ténpu ki nu debe pasa ku nos família ô kantu ténpu ki nu debe pâpia ku nos família ki ta mora lonji.” — Tamara.

 “Mi ku nha mudjer nu kriadu ku ideia diferenti sobri modi ki bu debe gasta dinheru. Duránti kes primeru mês di nos kazamentu, nu diskuti alguns bês sobri kel-la. Nu tevi ki pâpia txeu bês pa nu pode rezolve kel prubléma.” — Tyler.

Dôs algen ta djobe pa mésmu paizaji ma simé es ta ten opinion diferenti di kunpanheru. Pode kontise mésmu kuza na kes asuntu ki kazal ka ta konkorda ku kunpanheru

 Alguns prubléma pode ser más difísil di rezolve. Pur izénplu, i si un di nhos família fika duenti i el meste di algen pa kuida di el? I si un di nhos krê ten fidju má kel otu ka krê? a

 “Mi ku nha mudjer nu dura ta pâpia sobri ten fidju. El sta ta pensa na kel-la kada bês más txeu i nos opinion sta ta fika kada bês más diferenti. N ka sta odja ninhun manera di nu txiga na un akordu.” — Alex.

 Ten opinion diferenti ka krê fla ma nhos kazamentu ka ta da sértu. Alguns algen ki ta ntende di kel asuntu li, ta fla ma si un maridu ô mudjer ten opinion diferenti sobri un asuntu inportanti, es debe faze kel ki meste pa konsigi kel ki es krê, sikrê es ten ki kaba ku ses kazamentu. Má si bu aji di kel manera li, bu sta ta konsentra más na bu sentimentu i bu ka sta ta da valor pa kel votu ki bu faze dianti di Deus di fika ku bu maridu ô mudjer, ka nporta kuzê ki kontise.

 Kuzê ki bu pode faze

 Sta disididu na kunpri kel votu ki bu faze na bu kazamentu. Kel-li ta djuda nhos sta más priparadu pa lida ku prublémas sima un ekipa envês di fika kóntra kunpanheru.

 Prinsípiu di Bíblia: ‘Kel ki Deus djunta na mésmu kanga, ómi ka debe sipara’. — Mateus 19:6.

 Pensa dretu na rezultadus. Pur izénplu, si un di nhos krê ten fidju, má kel otu ka krê, ten alguns kuza ki nhos debe analiza, sima:

  •   Si nhos kazamentu é fórti.

     Nhos sta prontu pa lida ku preokupason di kria fidju?

  •   Responsabilidadis ki sta nvolvidu na ser mai ku pai.

     Kria fidju ta nvolve mutu más di ki sô ranja kumida, ropa i un kaza.

  •   Dinheru.

     Nhos ta konsigi ikilibra trabadju, família, i otus responsabilidadi?

 Prinsípiu di Bíblia: ‘Kal di nhos, ki krê faze un tori, ka ta xinta primeru i faze kónta kantu ki el ta gasta’? — Lucas 14:28.

 Pensa dretu na tudu kuza sobri kel asuntu. Nhos pode konsigi rezolve alguns asuntu ki nhos ten opinion diferenti. Pur izénplu, si asuntu é disidi ten fidju ô nau, kel maridu ô mudjer ki ka krê ten fidju pode pergunta se kabésa:

  •   ‘Óras ki N ta fla ma N ka krê ten fidju, N krê fla nunka ô N krê fla ma N ka krê ten fidju gósi?’

  •   ‘N sta preokupadu pamodi N ta atxa ma N ka ta konsigi ser un bon pai ô mai?’

  •   ‘N ten medu ma nha mudjer ô nha maridu ta fika ka ta da-m atenson más?’

 Tanbê, kel maridu ô mudjer ki krê ten fidju pode pergunta se kabésa:

  •   ‘Nu sta priparadu pa kes responsabilidadi di mai ô pai?’

  •   ‘Nu ten dinheru ki ta da pa kria fidju?’

 Prinsípiu di Bíblia: ‘Kel sabedoria ki ta ben di riba é ikilibradu’. — Tiago 3:17.

 Rekonhese vantajis di opinion di bu maridu ô mudjer. Dôs algen pode odja pa mésmu paizaji ma simé es pode ten opinion diferenti. Di mésmu manera, un kazal pode analiza mésmu asuntu i kada un di es pode ten un opinion diferenti. Pur izénplu, sobri modi ki es debe gasta ses dinheru. Pa pâpia sobri kalker situason ki nhos ten opinion diferenti, nhos kumesa ku kes kuza ki nhos ta konkorda.

  •   Ki obijetivus ki nhos ten igual?

  •   Kal ki é vantaji di kada un di kes opinion?

  •   Pa nhos kazamentu da dretu, un di nhos ô nhos tudu dôs pode muda nhos opinion pa ben di kunpanheru?

 Prinsípiu di Bíblia: ‘Ki kada algen kontinua ta djobe ka se própi vantaji, má kel di otu algen.’ — 1 Coríntios 10:24.

a Nhos debe pâpia di kes asuntu inportanti li antis di nhos kaza. Má simé, pode parse situason ki nhos ka sta speraba ô sentimentus di un di nhos pode muda ku ténpu. — Eclesiastes 9:11.