Twende kovidio oini

Twende komurya

Omapuriro okuza kovalese

Omapuriro okuza kovalese

Hapo Ovaisrael va ri noviṋa vyarwe mbyaave sokurya mokuti onguza pendje notjimana nouhikwinini?

Mozombura 40 Ovaisrael nḓu va ri mokuti onguza otjiṋa tjaave ri tjinene otjimana. (Eks. 16:35) Jehova wina we ve pa ouhikwinini povikando vivari pekepeke. (Eks. 16:​12, 13; Num. 11:31) Posi yokutja, Ovaisrael wina va ri novikurya tjiva mbyaave ri.

Otjotjihorera, Jehova povikando tjiva aa yandjere ovandu ve okukapaha oruveze “pu mave ziki ozondanda” pu pa ri ovikurya okurya nomeva okunwa. (Num. 10:33) Rumwe rworuveze ndwo rwa ri Elim, “imbo pa ri otuharwi twomeva omurongo na tuvari, nomiti vyomavare omirongo hambombari.” (Eks. 15:27) Embo ndi Plants of the Bible ra tja omuti womavare “u hapa potuveze otuingi pekepeke, . . . owo u yandja ovikurya nomaze, nu ovandu ovengi ve ungurisa omuti mbwi okutunga nawo ozondjuwo.”

Ovaisrael mape ya va kakurama poruharwi orunene, ndino ndu tjiukwa kutja o-Feiran, ndu ri orupa rwo-Wadi Feiran. a Embo ndi Discovering the World of the Bible ra tja: “Oruharwi ndwi ru noure wozokilometa 130, i rumwe rwotuharwi oture, otuwa tjinene, nu tu tu tjiukwa tjinene moSinai.” Embo ndi wina ra tja: “Indu omundu tja toora ouyenda wozokilometa 45 okuyenda koruveze onḓoṋdu nomuronga pu vi hakaenena, eye ma yenene okuvaza poruharwi ndwi o-Feiran, orwo ndu noukoto wozometa 610 noure wozokilometa 4.8. Orwo rwe ura nomiti vyomavare, nu oruwa tjinene ngandu indu tji rwa sasanekwa notjikunino tja Eden. Ozombura ozengi ovandu aave ya poruveze ndwo mena romiti vyomavare.”

Omiti vyomavare poruharwi ndwi o-Feiran

Indu Ovaisrael tji va pita moEngipte va eterera oruhere rwozomboroto, ovitjuma okurungira mo oruhere rwozomboroto, ovikokotwa, nomaze. Otjiperi kutja, oviṋa mbi kavi karere orure. Ovandu wina va eterera ‘ozonyanda nozongombe otuwondja.’ (Eks. 12:​34-39) Mena rozongaro ozonḓeu mokuti onguza ovinamuinyo ovingi vya koka. Tjiva Ovaisrael aave ri. Nu vyarwe aavi ungurisiwa mozombunguhiro, nu nandarire koomukuru wovisenginina. b (Oviung. 7:​39-43) Nandarire nao, Ovaisrael va ri nozonyanda tjiva nozongombe. Matu yenene okumuna okuza koviṋa Jehova mbya raera kovakarere ve indu tji ve ha karere nonḓuviro ku ye, kutja: “Ovanatje veṋu mave rire ovarise mokuti onguza oure wozombura omirongo vine.” (Num. 14:33) Ku nao povikando tjiva, otjiwaṋa aatji isa omaihi nonyama okuza kovinamuinyo mbyo, posi ya kavya ri nonḓengu okuparura ovandu ape omangete yetatu oure wozombura 40. c

Hapo ovikurya nomeva ovinamuinyo aavi isa pi? d Moruveze ndwo, mape ya ombura ai roko tjinene nu mwa ri omiti omingi mokuti onguza. O-Insight on the Scriptures, Embo 1 ra tja ozombura 3 500 nḓa kapita, “Ovaisrael ku va ri kwa ri nomeva omengi okukapita oruveze mu tu ri nai. Matu tjiwa otjiṋa hi mena rokutja pe notuharwi nozonḓonḓu ozongoto nḓa ri nomeva oruveze ndwo.” Nandarire kutja, mokuti onguza kamuhapa oviṋa ovingi oro rwa ri oruveze oruwa tjinene. (Deut. 8:​14-16) Ovaisrael novinamuinyo vyawo atja ve koka nokuhinomeva Jehova nga yandja.—Eks. 15:​22-25; 17:​1-6; Num. 20:​2, 11.

Moses wa raera Ovaisrael kutja Jehova ee ve pe otjimana okuvehonga “kutja omundu ka hupu momboroto porwayo, nungwari u hupisiwa i embo arihe, ndi mari hungirwa i Ndjambi.”—Deut. 8:3.

a Tara kOruhungu 1 ku Mei, 1992, pomuk. 24-25.

b Ombeibela i tamuna ovikando vivari indu ovinamuinyo tjaavi punguhirwa Jehova mokuti onguza. Otjikando otjitenga ya ri indu Ovapristeri tjaave zikwa, otjikando otjitjavari ya ri pOpaska. Ovikando vivari mbi vya tjitwa mombura ndji 1512 K.O.Z., kombunda yombura imwe tji va pita moEngipte.—Lev. 8:14–9:24; Num. 9:​1-5

c Komaandero wozombura 40 mokuti onguza, Ovaisrael va huura ovinamuinyo ovingi movita. (Num. 31:​32-34) Nandarire nao, owo va kayenda komurungu okurya otjimana ngandu indu tji va hita mEhi Ekwizikwa.—Jos. 5:​10-12.

d Eṱe matu tjiwa kutja ovinamuinyo kaavi ri otjimana, mena rokutja Jehova wa raera ovandu okuwonga otjimana otja auhe pu ma hepa okurya, nu ka tamunine ovinamuinyo.—Eks. 16:​15, 16.