Twende kovidio oini

Twende komurya

Ouhonapare wa Asirie ombwa ri ouhona ounamasa nounenenene mouye moruveze ndwo

Hapo ove ootjiwa?

Hapo ove ootjiwa?

Kwa tjitwa tjike ku Ninive kombunda yoruveze rwa Jona?

MESEREWONDO oritja-7 K.O.Z., oAsirie ondja rira ouhona ounamasa mouye auhe. Orungovi rwoBritish Museum rwa kahurura kutja, oAsirie “aai honaparere po omahi nga oSiprus koutokero nga koutjiro wa Iran, nu moruveze rumwe oAsirie aai honaparere po oEngipte.” Otjihuro ohongora tja Asirie hi oNinive, otji tja ri otjihuro otjinenenene mouye. Otjo tja ri notuveze otuwa twomakuruhungi, ovikunino oviwa tjinene, otuveze otuwa paape kara ozombara, nozonganda ozonene zomambo. Omatjangwa nga tjangerwe kotumbo twa Ninive otjikuru, ye raisa kutja Ombara Ashurbanipal, ee riisana kutja “ombara youye,” tjimuna ozombara zarwe za Asirie. Oruveze rwouhonapare we, aape munika tjimuna kape nomundu ngu ma yenene okuhavera Asirie na Ninive.

Ninive tja ri otjihuro otjiwa tjozondjuwo ozombwa tjinene notuveze otuwa twomakuruhungi

Nungwari indu Asirie tji tja rira otjinamasa tjinene, omuprofete wa Jehova Sefanja wa hunganeka kutja Jehova ‘ma yandeke Asirie. Eye ma tjiti otjihuro Ninive tji rire otjitambatundu, okuti onguza ku ku hi nomeva.’ Nu wina omuprofete wa Jehova Nahum wa hunganeka na tja: “Pundeye osilveri! Pundeye ongoldo! . . . Ninive tja yandekwa, tja isiwa tjo, tja rira ongaango! . . . Avehe mbu mave ku munu mave rihutu. Owo mave tja: ‘Ninive tja rira otjitambatundu!’” (Sef. 2:13; Nah. 2:9, 10; 3:7) Nungwari ovandu tji va zuva omambo womaprofetero ngo, owo ngahino aave ripura kutja, ‘Iho mape ya atji tjitwa? Hapo Asirie otjihuro otjinamasa nao, mape ya atji haverwa?’ Aape munika tjimuna kamaatji haverwa.

Ninive tja rira etundu

Nandarire kutja ovengi kaave ripura kutja matji haverwa, otjo tja haverwa. Komaandero weserewondo oritja-7 K.O.Z., Asirie tja haverwa i Babilon na Medie. Nu korusenina Ninive tja isiwa tjo nu tja zembwa oparukaze. Embo nda pitisiwa i onganda ndji The Metropolitan Museum of Art moNew York ra tja: “Kombunda yozombura ozengi, otjihuro hi tja zenga nu Ninive aatji tjiukwa okuza mOmbeibela uriri.” O-Biblical Archaeology Society ya tja: Momautiro wozombura nḓa 1800, “kape na umwe ngwaa tjiwa kutja otjihuro ohongora tja Asirie tjiri oku tja ri.” Posi yokutja mombura ndji 1845, onongo momakuruhungi wena Austen Henry Layard, wa uta okusa omatundu wotjihuro hi Ninive. Nu imbi mbya muna vya raisa kutja Ninive tja ri otjihuro otjiwa otjimanisa.

Omuano omaprofetero ohunga na Ninive mu ya yenenisiwa mondja, ye tu vatera okukara nongamburiro yomasa kutja omaprofetero wOmbeibela ohunga nomaandero womauhonapare ndino, wina maye yenenisiwa.—Dan. 2:44; Omavan. 19:15, 19-21.