Twende kovidio oini

Twende komurya

Embo emangwa ekuru ra “mangururwa”

Embo emangwa ekuru ra “mangururwa”

Orupa rwembo emangwa ndi Ein Gedi nda pya kaa ri yenene okulesewa okuza mombura ndji 1970 tji ra munika. O 3-D scanning ya raisa kutja embo emangwa ndi, ri norupa rwa Levitikus, nena ra Mukuru wina

MOMBURA ndji 1970, ovakonḓonone woviṋa ovikuru va muna embo emangwa nda pyire tjinene moEin Gedi, tja Israel, popezu nomukuro wokoutokero wOmurongawomongwa. Owo va muna embo emangwa ndi ngunda amave sesura ondjuwo yomawongarero wombongo, ndja pya indu okarongo ngo tji ka nyonwa, oviṋa mbi mape ya vya tjitwa pokati kozombura nḓa 500 no 550 O.Z. Mena rokutja embo emangwa ndi kara ri mongaro ombwa, oro kaa ri yenene okulesewa. Posi yokutja, mokuungurisa 3-D scanning, embo emangwa ndi ra yenena “okumangururwa.” Nu mena rozoprograma ozombe zozokombiuta, oviṋa mbya tjangwa ku ro vya yenena okulesewa.

Hapo ozopragrama nḓa za raisa ye? Embo emangwa ndi ra raisa Omambo wOmbeibela. Oviṋa tjiva mbya tjangwa ku ro, omazeva tjiva okuza membo ra Levitikus pomautiro. Omazeva nga ya ungurisa ena ra Mukuru mOtjiheberi, nge nOmaposapamwe yane nge kuramena po ena ndi Jehova. Pemunika tjimuna Embo emangwa ndi ra tjangwa pokati kozombura nḓa 50 O.Z. no 400 O.Z., tji tji raisa kutja oro embo emangwa rOmbeibela yOtjiheberi ekuru tjinene okumunikwa kombunda yomatjangwa wOmbeibela ndji o-Qumran tji ya munikwa. Gil Zohar wa tjanga mokorande ndji The Jerusalem Post, nu wa tja: “Ngunda orupa rwembo emangwa ndi En-Gedi a ri hiya munikwa, pa kapita ozombura ape 1 000 pokati kOmamangwambo nga Omurongawomongwa (okuza kozombura ape 100 K.O.Z.) nembo emangwa ndi Aleppo Codex (okuza kozombura ape 930 O.Z.).” Otja kovakonḓonone, omambo nge ri membo emangwa nda mangururwa ndi ye raisa kutja The Masoretic text of the Torah “ka ya runduruka oure wozombura ozengi, nokutja ozondataiziro zovatjange ka ze ya rundurura omambo nge ri mo.”