Skip to content

Beni N Sɔi Ti Yehowa Sɛɛradoma Ka Dɛ’ɛna Malema De’eŋo Ase’a?

Beni N Sɔi Ti Yehowa Sɛɛradoma Ka Dɛ’ɛna Malema De’eŋo Ase’a?

 Yehowa Sɛɛradoma ni eŋɛ la wani baŋɛ ti malema de’eŋo nari bii la ka nari?

 Ge ti Yehowa Sɛɛradoma nyaa kɔ’ɛ ba puti’irɛ ti ba di malema de’eŋo bii ba da di la, ba ni viisɛ la Baabule la poan. Malema de’eŋo ase’a kɔ’ɔn giisɛ Baabule naresum yɛla mɛ. La san dɛna bala Yehowa Sɛɛradoma ka dekɛ bamesi pa’asɛ bim. Ge malema de’eŋo ase’a poan, Sɛɛradaana woo n wan loe eŋa n wan eŋɛ se’em ge tara “putɛ̃keeŋa n ani fai Naayinɛ la nɛreba nɛŋan.”​—Tooma 24:16.

 Yehowa Sɛɛradoma san ti’isɛ ti ba di malema de’eŋo bii ba da di, ba ni soke bamesi la sokere ana wa. a

  •   Malema de’eŋo la ze’ele la pa’alegɔ n ka makɛ la Baabule la?

     Baabule naresum yele: “‘Yese yamea ba poan ge me yelege yamea ge da kalam ya lɔɣedɛko la; ge ti n to’e ya.’”​—2 Korint 6:15-17.

     Yehowa Sɛɛradoma yelege bamesi pa’alegɔ se’a n dɛɣɛ vo’osum poan mɛ ge me ka makɛ la Baabule la n pa’alɛ sɛla la. Bala zuo la ba ka diti malema de’eŋo n tari yele ana wa.

     Malema de’eŋo se’a n basɛ ti nɛreba sakɛ bo yina ase’a ge pu’usa ba. Yezu yuun yeti: “Zoti ya Yehowa ya Naayinɛ la ge tuna bɔ’ɔra eŋa ma’a.” (Matu 4:10) Ka’aŋɔ kaŋa wa n basɛ ti Yehowa Sɛɛradoma ka dita burunya, Easter bii May Day, se’ere n sɔi la malema ana ze’ele la baɣa kaabegɔ yɛla poan ge daɣɛ Yehowa zɛ’an. Leyɛ’ɛsa ba ka diti malema de’eŋo ana wa.

    •  Kwanzaa. Yu’urɛ la n de Kwanzaa wa “ze’ele la Swahili yelebɛa n de matunda ya kwanza, ti de vuurɛ dɛna ‘didiiŋa’. Wana basɛ ti to baŋɛ ti malema de’eŋo wa ze’ele la Africa diimi de’eŋo ayima ti ba ni de’em se’em ma’a ti ba ni kɛ yia dia la ti ba burɛ la.” (Encyclopedia of Black Studies) La boi bim ti basɛba ti’isɛ ti Kwanzaa wa ka pa’asɛ pu’usegɔ de’eŋo poan ge Encyclopedia of African Religion gɔnɔ la me dekɛ de makɛ la Africa de’eŋo ayima bii kibesa. Sankaŋa la ba ni dekɛ didiiŋa wa “kaabɛ bo la ba sɔyaabdoma la tingama la dekɛ pu’usɛ ba.” Leyɛ’ɛsa, la yeti: “Nɛreba ni dekɛ la bo’olum bo ba sɔyaabedoma la tingama la, ti ba pu’usɛ ba la ba kã bo ba se’em la. Kwanzaa wa n de Africa la America malema de’eŋo la me iti la bala.”

      Kwanzaa

    •  Mid-Autumn de’eŋo. (Ba diti de’eŋo wa la September bii October ŋmarega la poan). De’eŋo wa dela “de’eŋo seko n pɛɣeri nambua yinɛ la.” (Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary) Ku laɣum pa’asɛ la malema se’a ti “pɔɣese’a n boi yire la poan la ni kpa la duma dekɛ ba gbɛ’ɛra kpa tiŋa yinɛ la nɛŋan, bala ti ba yi’ira Chinese yetɔɣum poan ti kowtow.”​—Religions of the World​—A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices.

    •  Nauruz (Nowruz). “Zoroastriadoma malema yɛla pa’alɛ ti, de’eŋo wa yuun laɣum ze’ele la Zoroastriadoma malema yɛla poan ge me dɛna zilam dabesa diimi sa Zoroastriadoma kalanda poan. . . . Bala mea poan, Wuntɛɛŋa Baɣeri la, yu’urɛ n de [Rapithwin] n de mina ti ba ti’isa ti Ɔɔrɔ Baɣerɛ la ni sa’ɛ en mɛ Sapɔɔlegɔ saŋa ge ba yuun ni eŋɛ la malema Nowruz daarɛ wuntɛɛŋa ta’an le tara baɣerɛ la ti ba sa’ɛ la lebena.”​—United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization.

    •  Shab-e Yalda. De’eŋo kuna dela de’eŋo seko ti ba ni dɛ’ɛna yuunɛ la poan dabese’ere ti yintule la ni ka yuura ge luta, Sapɔɔlegɔ ŋmarega poan. Sufism in the Secret History of Persia gɔŋɔ la yeti, “ba sirum tari de’eŋo kuna wa pu’usa la Mithra,” niɛsum yinɛ la. Ba le yeti malema wa laɣum pa’asɛ la Arom la Greek wuntɛɛŋa yina la pu’usegɔ poan b

    •  hanksgiving (Farabɔ’a). Wuu Kwanzaa n ani se’em la, de’eŋo wa ze’ele la diimi sa n daakɔya de’eŋo n na’aseri yina tɔka tɔka. Pooren, “Kristakɔma pu’usegɔ daa to’e diimi malema wa mɛ nya tara.”​—A Great and Godly Adventure​—The Pilgrims and the Myth of the First Thanksgiving.

     Malema de’eŋo seto n ze’ele baɣa yɛla poan bii zusoŋɔ la zube’o yɛla poan. Baabule la yeti sɛba n “maalɛ teebule ze’ele bo Zusoŋɔ yinɛ” laɣum “pa’asɛ la sɛba n zaɣeseri Yehowa.” (Isaiah 65:11) Bala la, Yehowa Sɛɛradoma ka diti malema de’eŋo ana wa:

    •  Ivan Kupala. The A to Z of Belarus gɔŋɔ la yeti, “Nɛreba yeti [Ivan Kupala] de’eŋo saŋa poan, tiim paŋa n ni bɔna tiŋa wa zuo, ti ho san tara sukpe’ene bii zusoŋɔ ho wan nyɛ paŋa wa.” Yia la de’eŋo wa yuun dela baɣa de’eŋo ti ba yuun dɛ’ɛna siɔ saŋa ti yintule la ni ka yuura ge luta la, Siibenya’aŋa ŋmarega poan. Ge Encyclopedia of Contemporary Russian Culture gɔŋɔ la yeti, “se’em ma’a ti baɣa kaabereba la yuun sakɛ bo Kristakɔma pu’usegɔ la ba yuun dekɛ ba baɣa de’eŋo wa mɛ pa’asɛ Kristakɔma malema de’eŋo la n [na’aseri Yon Ko’om Musegadaana la].”

    •  Lunar New Year (Chinadoma Yuumpaalɛ bii Koreadoma Yuumpaalɛ). “Yuunɛ la poan sankaŋa wa, deodoma, zɔdoma la yizuo nɛreba ni kɔ’ɔn mɔ’ɛ la nini ti ba nyɛ zusoŋɔ, bala ni basɛ ti ba na’asa la yina la tingama ge ni bɔta ti ba nyɛ zusoŋɔ yuun sɛka n loŋeri la poan.” (Mooncakes and Hungry Ghosts​—Festivals of China) Bala mea ti Koreadoma Yuumpaalɛ la poan, “ba kaaberɛ la ki’indoma, ita malema sa’ara kolekpabɛ’ɛsi ge tiregera ti ba nyɛ zusoŋɔ Yuumpaalɛ la poan ge me kelum buɣera bakolo ti ba baŋɛ ba wan ta’an nyɛ sɛla Yuumpaalɛ la poan.”​—Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide.

      Chinadoma Yuumpaalɛ

     Malema de’eŋo seto n basɛ ti nɛreba sakɛ ti sia ka kiiri. Baabule la tɔɣɛ ti la niɛ peelum ti sia la ta’an ki. (Ezekiel 18:4) Bala la Yehowa Sɛɛradoma ka diti malema de’eŋo ana wa, n pa’alɛ ti sia la ka kiiri la:

    •  All Souls’ Day (Ki’indoma Dabeserɛ). New Catholic Encyclopedia gɔŋɔ la pa’alɛ ti ba tari dabeserɛ wa “na’asa la sɛba woo n ki la.” “Yuun 500 Y.B. ta paɛ yuun 1500 Y.B. poan la, nɛreba zo’e zo’e yuun ti’isɛ ti dabeserɛ wa poan, sɛɛsi la n boi piregatoore yuun ni lebege la kuɣerɔ, sũuba, kanpoma, la lɔɣerɔ ase’a me ni wa’an sɛba n yuun daam ba se’em ma’a ti ba yuun vɔna la zɛ’an.”

    •  Qingming De’eŋo (Ch’ing Ming) la Hungry Ghost Festival (Kuɣerɔ Kom N Duni De’eŋo). Ba de’eni de’eŋo ana ayi wa na’asa la ki’indoma. Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals gɔŋɔ la yeti, Ch’ing Ming de’eŋo poan, “ba ni eŋɛ la dia la ko’om ge nyɔ ligegɔnɔ la wan eŋɛ se’em ti ki’indoma la kom kan duna bii ko’oyuuro tari ba ge ti ba me tara laɣehɔ.” Gɔŋɔ la le yeti “Kuɣerɔ Kom N Duni Ŋmarega la poan, yele yele wuu yu’uŋɔ ti nambua ni ana mune la, [sɛba n ni dɛ’ɛna de’eŋo la] ti’isɛ ti ki’indoma la sɛba n vɔi ta’an lɛna taaba yu’uŋɔ kuna gana yu’uŋɔ ase’a. Bala la, la yele pakɛ mɛ ti ba ni bisɛ bamesi soŋa ge belum ki’indoma la ge me na’asa ba.”

    •  Chuseok. The Korean Tradition of Religion, Society, and Ethics gɔnɔ la yeti de’eŋo wa poan, “ba ni tara la dia la daam kaabera bɔ’ɔra sɛba n ki la sɛɛsi.” Ba kaabegɔ wa pa’alɛ ti, “ba sakɛ ti nɛra san ki a sia ni kelum vɔna mɛ.”

     Malema de’eŋo seto n ze’ele tiim tuuma poan. Baabule la yeti: “La ka nari ti nɛra bɔna ya poan ge ita yele ana wa n de, nɛra n basɛ ti a dayɔa bii a bipugela doose bugum poan, nɛra n biseri bɔ’ɔra, nɛra n tuni tiim tuuma, nɛra n eeri bakolo, tiimdaana, nɛra n tari tiim lɔbera nɛreba, nɛra n keni baɣabibisidaana zɛ’an bii bakolebuɣeriba zɛ’an, bii nɛra n buɣeri ki’indoma yɛla. . . . [Ba] fɛ̃’ɛ mɛ bɔ’ɔra Yehowa.” (Tɛɛnhegɔ 18:10-​12) Yehowa Sɛɛradoma n yese bamea tiim tuuma poan la zuo, makɛ wuu ŋmarebɛa pu’usegɔ (n de bakoletuuma la)​—ba ka diti Halloween bii de’eŋo ana wa:

    •  Sinhala la Tamil Yuumpaalɛ. “Ba ni ita malema se’a de’eŋo wa poan dela . . . ba ni tuum la yɛla ase’a sansɛka ti ba ŋmarebɛa pu’usegɔ la pa’alɛ ba ti zusoŋɔ wan bɔna.”​—Encyclopedia of Sri Lanka.

    •  Songkran. Asia tiŋa de’eŋo wa yu’urɛ “ze’ele la Sanskrit yelebire la poan . . . ti de vuurɛ dɛna ‘kena’ bii ‘teere,’ ti [de’eŋo wa] pa’alɛ la yintule la n keni kɛ̃’ɛra zodiadoma Aries tiŋan beene la poan.”​—Food, Feasts, and Faith​—An Encyclopedia of Food Culture in World Religions.

     Malema seto n daa boi Moses Lɔɔ la pu’usegɔ yɛla poan ge nyaa ka le tuna Yezu kum pooren. Baabule la yeti: ‘Krista wa’ana basɛ ti Lɔɔ la ka le tuna.’ (Arom 10:4) Kristakɔma kelum nyɛta nyuurɔ mɛ naresum yɛla wa n boi Moses Lɔɔ la poan ti ba yuun dekɛ bo diimi Israeldoma la. Ge ba ka diti de’eŋo seto n pa’alɛ ti Messiah la wan wa’ana se’ere n sɔi la Kristakɔma sakɛ ti a puɣum wa’an me na. Baabule la yeti, “Yele ana wa woo dela yelese’a n de fii n wan wa’an pooren na. Ge de yelemɛŋɛrɛ za’a za’a dela Krista.” (Kolose 2:17) Yele aŋa wa zuo la, la malema ase’a n ka makɛ la Baabule la ti ba dekɛ pa’asɛ de’eŋo wa poan la zuo, Yehowa Sɛɛradoma ka diti de’eŋo ana wa:

    •  Hanukkah. De’eŋo wa dela sɛla n tiiseri ba yuun le malum kã Yudadoma pu’usegɔ deo la n boi Yerusalem la. Ge Baabule la yeti, Yezu yuun wa’ana dɛna la malema nɛŋadaana yelemɛŋɛrɛ ‘tɛnti [bii pu’usegɔ deo] n gani ge me le dɛna zɛ’an ti nɛresaala ka tĩ la, n ka laɣum dɛna tiŋa wa zuo denɛ.’ (Hebru 9:11) Kristakɔma sakɛ ti vo’osum poan pu’usegɔ deo la n tee soe pu’usegɔ deo mɛnka la n boi Yerusalem la

    •  Rosh Hashanah. Yudadoma dabeserɛ se’ere n deŋɛ nɛŋa yuunɛ la poan n wana. Diimi sa la, ba yuun ni eŋɛ la kaabegɔ n boi de to’ore bo Naayinɛ. (Kanlɛ 29:1-6) Ge Yezu Krista n de Messiah la, basɛ mɛ ti ‘kaabegɔ la boom bo’olom ka le bɔna,’ nyaa basɛ ti ba ka tara vuurɛ Naayinɛ nɛŋan.​—Daniel 9:26, 27.

  •   Malema de’eŋo la basɛ ti pu’usegɔ to’ore to’ore n laɣum taaba?

     Baabule naresum yele: “Beni ti se’em n doli Yezu sore wan tara ti a laɣum eŋɛ la se’em n ka doli Yezu sore? La wan eŋɛ la wani ti Naayinɛ Yire dɛna baɣa kaabereba zɛ’an?”​—2 Korint 6:15-17.

     La boi bim ti Yehowa Sɛɛradoma lu ba suure ti ba tara suma’asum la ba kpɛ’ɛsi ge me bɔ’ɔra ba gilema ge ba ka dekɛ bamesi pa’asɛ de’eŋo sɛka n wan basɛ ti pu’usegɔ to’ore to’ore laɣum taaba.

     De’eŋo ase’a ti ba dɛ’ɛna tiisa ba pu’usegɔ nɛŋadaana bii itigɔ n basɛ ti pu’usegɔ yima yima laɣum naɛ taaba sakɛ bo sɛla. Sansɛka ti Naayinɛ yuun tara a diimi nɛreba yɛ’ɛsa pu’ulumbiŋa tiŋa la, zɛsɛka ti nɛresɛba n boi bim la pu’usa bii malena malema ase’a la, a yuun yele ba yeti: “Da biŋe ya nɔɔrɛ la ba, bii la ba baɣa la. . . . ba baɣa kaabegɔ la wan ba’asum dɛna bɛ̃regɔ bo ya.” (Yɛhega 23:32, 33) Bala n sɔi ti Yehowa Sɛɛradoma ka laɣum dɛ’ɛna malema de’eŋo ana wa.

    •  Loy Krathong. Thai tiŋa de’eŋo saŋa la, “nɛreba ni yɔ la tiisi vɔ̃tɔ dekɛ maalɛ laasi, nyaa dekɛ candles bii incense dibisi pa’asɛ bim basɛ ko’om la poan. Ti laasi la bɔna ko’om la zuo yɛ’ɛsa ti la pa’alɛ ti la tari la ba zube’o la yɛ’ɛsa. De’eŋo kana ni sirum ita tiisa la Buddha nataɣesi la ti a nɛ biŋe la”​—Encyclopedia of Buddhism.

    •  National Repentance Day (Tiŋa La Nɛreba Za’a Vom Teere Dabeserɛ). Gɔmɛt tuuntuna n tɔɣɛ ti ba gulesɛ eŋɛ Papua New Guinea lasebaarɛ gɔŋɔ poan. Gɔŋɔ wa dela The National. A yeti, sɛba n laɣum pa’asɛ de’eŋo kana wa poan “sakɛ ti de’eŋo wa dela Kristakɔma sakerɛ pɔsega zɛ’an.” A le yeti, dabeserɛ la basɛ ti “Kristakɔma n boi tiŋa la poan tara ba naresum yɛla tuna tuuma.”

    •  Vesak. “De’eŋo kana dela de’eŋo seko n de Buddhist zilam dabesa la ti ba dɛ’ɛna tiisa Buddha dɔɣum daarɛ, a yɛm la a kum daarɛ bii eŋa n yuun keŋɛ Nirvana la.”​—Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary.

      Vesak

     Malema se’a ti pu’usegɔdoma ita ge ti la ka bɔna Baabule poan. Yezu yuun yele pu’usegɔ nɛŋadoma yeti: “Ya dekɛ Naayinɛ yelesum la yi la zaŋa, ya yaabedoma yɛla la zuo.” A yuun le tɔɣɛ bo ba yeti ba pu’usegɔ la dela zaŋa se’ere n sɔi la ba dela sɛba n pa’alɛ “asaala yɛm.” (Matu 15:6, 9) Yehowa Sɛɛradoma n dekɛ kaka wa eŋɛ ba suure poan la zuo, ba ka doli pu’usegɔ zo’e zo’e malema.

    •  Epiphany (Three Kings’ Day, Timkat, bii Los Reyes Magos). Sɛba n de’eni deeŋo wa la yuun ni ita de bɔ’ɔra la sɛba n biseri ŋmarebɛa n yuun keŋɛ ta bisɛ Yezu ti ba yuun dɔɣɛ la bii Yezu ko’om musega daarɛ. De’eŋo wa “dekɛ la baɣadoma malema pa’asɛ Kristakɔma malema poan ti la na’asa baɣa se’a n de ko’om n zoti, kulesi la bɔɣesi.” (The Christmas Encyclopedia) Timkat me dela de’eŋo ayima “n ze’ele baɣa kaabegɔ poan.”​—Encyclopedia of Society and Culture in the Ancient World.

    •  Feast of the Assumption of the Virgin Mary (De’eŋo N Tiiseri Yezu Ma Mary N Yuun Keŋɛ Saazuo La). Ba yuun iti malema wa la ba sakɛ ti Yezu ma Mary n yuun ki la, a yuun zom saazuo la innaanɛ poan. Religion and Society​—Encyclopedia of Fundamentalism gɔŋɔ la yeti “pa’alegɔ dena wa yuun ka boi yia Kristakɔma pu’usegɔ poan la Baabule la me poan.”

    •  Feast of the Immaculate Conception (Malema N Pa’alɛ Ti Ba Yuun Ka Dɔɣɛ Mary Be’em Poan). Gɔŋɔ ayima yeti: “Baabule la ka pa’alɛ ti se’em ma’a ti ba yuun dɔɣɛ [Mary la], a yuun ka tari be’em . . . [la dela] pu’usegɔdoma la mea pa’alegɔ n bala.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Lent. New Catholic Encyclopedia gɔŋɔ la pa’alɛ ti ba yuun puɣum gulesɛ Baabule la ba’asɛ yuun kɔbesiyi n toli la pooren ti ba pɔsɛ luta nɔɔrɛ ge dɛ’ɛna yelebe’ero du’usego de’eŋo la. Encyclopedia gɔŋɔ la le tɔɣɛ Lent de’eŋo pɔsega dabeserɛ la yele yeti: “Kɔ’ɔn pɔsɛ Synod of Benevento 1091 saŋa poan la, tingɔŋɔ wa zɛ’ɛsi zo’e zo’e poan, pu’usegɔdoma ni ita la malema n de ba ni to’e tampɛɣelum Ash Wednesday daarɛ.”

    •  Meskel (bii, Maskal). Encyclopedia of Society and Culture in the Medieval World gɔŋɔ la yeti, Ethiopia de’eŋo kana wa ze’ele bo la “sansɛka ti ba yuun nyɛ Yelemɛŋɛrɛ Pumpuuredɔɔ la (pumpuuredɔɔ la ti ba yuun dekɛ kpa Krista la), dadendaarɛ ba ni laŋɛ la bugum wa’ara kaara dɛ.” Ge Yehowa Sɛɛradoma ka tari pumpuuredɔɔ pa’asa ba pu’usegɔ poan.

  •   Malema de’eŋo wa dela sɛla n zɛ̃keri nɛra, tigere bii tiŋa la tuuta?

     Baabule naresum yele: “Yehowa n yele se’em n wana: ‘Yaalegɔ paɛ nɛresɛka n dekɛ amea delum nɛresaaleba, Se’em n dekɛ amea delum asaala paŋa, la se’em n ŋmɛregɛ a suure fɔ̃regɛ Yehowa zɛ’an.’”​—Yeremia 17:5.

     La boi bim ti Yehowa Sɛɛradoma puurɛ ni pee mɛ la sɛla ti ba nɛrasaala tadaandoma ita bɔ’ɔra ba hali ni pu’usa bɔ’ɔra ba ge ba ka dekɛ bamesi pa’asɛ itigɔ bii malema ana wa poan:

     Malema de’eŋo se’a n na’aseri zuodaana bii nɛresɛka n tari yu’urɛ. Baabule la yeti, “homea vom zuo basɛ asaala n tari vo’osum a nyɔya poan ma’a wa dɛlega. A dela bem dɛna ba bisa nyɛta en?” (Isaiah 2:22) Bala la, Yehowa Sɛɛradoma ka dekɛ bamesi pa’asɛ laɣum dɛ’ɛna zuodaana dɔɣum daarɛ.

     Tiŋa la poan tuuta malema de’eŋo. Yehowa Sɛɛradoma ka dita Tuuta Dabeserɛ de’eŋo. Beni n sɔi? Se’ere n sɔi la Baabule la yeti: “Kɔma wa, gu yamea baɣa poan.” (1 Yon 5:21) Nɛreba basɛba zina wa ka ti’isɛ ti tuuta la dela baɣerɛ ge Carlton J. H. Hayes n gulesɛ diimi yɛla yeti: “Lɔɣeseko n pa’alɛ ti nɛreba nɔŋɛ ba tiŋa ge ti ba me kaabera ka dela tuuta.”

     Malema de’eŋo n na’aseri asaala. Se’em ma’a ti nɛra n yuun zoti Naayinɛ yuun ku’ure tiŋa bo tuuntuna Peter la, bem n yuun eŋɛ? Baabule la yeti: “Peter gurɛ en ti a isige ge ti a yele en yeti, ‘Isige. Se’ere n sɔi la, mam yeen zuo dɛna la asaala.’” (Tooma 10:25, 26) Peter la tuuntuneba bamam la n yuun ka basɛ ti nɛreba dekɛ na’asegɔ n boi de to’ore bɔ’ɔra ba la zuo, Yehowa Sɛɛradoma me ka dekɛ bamesi pa’asɛ de’eŋo seto n na’aseri sɛba ti ba yi’ira ti saintdoma la maɣesɛ wuu de’eŋo ana wa:

    •  All Saints’ Day (Saintdoma Woo Dabeserɛ). “La dela de’eŋo ti ba ita na’asa saintdoma woo . . . La ka niɛ peelum pa’alɛ de’eŋo wa n pɔsɛ zɛ’an.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Fiesta of Our Lady of Guadalupe (To Pɔka De’eŋo La N Boi Guadalupe). De’eŋo wa na’aseri la “pɔka la n de saint bɔna Mexico la,” ti basɛba ti’isɛ ti a dela Mary n de Yezu ma la. Ba yeti a yuun doose la sarɔkirega poan niɛ amea pa’alɛ kaara ayima yuun 1531 poan.​—The Greenwood Encyclopedia of Latino Literature.

      Fiesta of Our Lady of Guadalupe

    •  Name Day (Yu’urɛ Sika Dabeserɛ). Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals gɔŋɔ la yeti, “Yu’urɛ sika dabeserɛ la dela de’eŋo daarɛ bɔ’ɔra saint sɛka yu’urɛ ti ba dekɛ siɣɛ bia la a ko’om musega daarɛ bii dabese’ere daarɛ ti ba dekɛ kpe’eŋo bɔ’ɔra nɛra.” La tɔɣɛ pa’asɛ yeti “dadendaarɛ tari la pu’usegɔ yɛla paa.”

     Nalɛɣerɛ yɛla bii zi’irego poan yɛla de’eŋo. Baabule yeti, “La ani soŋa ti ho suɣɛ homea Naayinɛ poan . . . gana ho delum dakãpa.” (Yooma 118:8, 9) Yehowa Sɛɛradoma n ka dekɛ bamesi delum nɛresaaleba la zuo, ba ka dekɛ bamesi pa’asɛ Youth Day bii Women’s Day de’eŋo yɛla n soŋeri nalɛɣerɛ yɛla bii zi’irego poan yɛla. Bala mea zuo ti ba ka dɛ’ɛna Emancipation Day bii de’eŋo n wɔ̃ni bala. Ba tuɣum gura ti Naayinɛ Na’am la maalɛ buuri kɛsega la kinkisum yɛla.​—Arom 2:11; 8:21.

  •   Malema de’eŋo la basɛ ti tiŋa kayima bii buuri kayima ti’isa ti bamam nyani basɛba?

     Baabule naresum yele: “Naayinɛ ka gãseri ge tiŋa woo poan nɛresɛka n zoti en ge ita sɛla n ani soŋa a ni to’e en mɛ.”​—Tooma 10:34, 35.

     La boi bim ti Yehowa Sɛɛradoma zo’e zo’e nɔŋɛ ba tiŋa mɛ ge ba ka diti de’eŋo n na’aseri tisi bii buuri ase’a wuu de’eŋo ana wa.

     De’eŋo seto n na’aseri soogɛpa. Yezu yuun ka yele a podɔleba ti ba zabera ge a yuun tuɣum yele ba yeti: “Kɔ’ɔn nɔŋɛ ya dindoma ge me zusa bɔ’ɔra sɛba n mɛleseri ya.” (Matu 5:44) Bala la Yehowa Sɛɛradoma ka diti de’eŋo n na’aseri soogɛpa maɣesɛ wuu de’eŋo ana wa:

    •  Anzac Dabeserɛ. “Anzac vuurɛ dela Australia la New Zealand tisi Soogɛpa Tigesego” pooren ti “Anzac Dabeserɛ ta lebege dabese’ere ti ba tara tiisa nɛresɛba n ki zaberɛ poan yele.”​—Historical Dictionary of Australia.

    •  Veterans Day (Tiisegɔ Daarɛ, Laserɛdaarɛ Tiisegɔ, bii Tiirɛ Daarɛ). De’eŋo ana wa na’aseri la “soogɛpa bii nɛresɛba n ki zaberɛ poan.”​—Encyclopædia Britannica.

     Malema de’eŋo n pa’alɛ tiŋa la diimi yɛla bii ba zabɛ to’e bamesi se’em. Yezu yuun tɔɣɛ a podɔleba yele yeti: “Ba ka pa’asɛ tingɔŋɔ wa poan, wuu mam n ka pa’asɛ tingɔŋɔ la poan se’em la.” (Yon 17:16) La boi bim ti Yehowa Sɛɛradoma puurɛ ni pee mɛ ti ba zamesɛ baŋɛ tiŋa diimi yɛla n ani se’em ge ba yese bamesi yele ana taaba poan mɛ:

    •  Australia Dabeserɛ. Worldmark Encyclopedia of Cultures and Daily Life gɔŋɔ la yeti, ba de’eni de’eŋo kaŋa wa tiisa la “yuun 1788 se’em ma’a ti Britain soogɛpa la yuun zɛkɛ ba tuuta saazuo ge yeti, bamam n nyaa wan sɔna Australiadoma bisa.”

    •  Guy Fawkes Dabeserɛ. Dabeserɛ wa dela “tiŋa la za’a de’eŋo ti ba tara tiisa se’em ma’a ti Guy Fawkes la Katolikdoma basɛba yuun yeti ba ku Naba James I la a Gɔmena nɛŋadoma, ti la ka tum yuun 1605 poan la.”​—A Dictionary of English Folklore.

    •  Independence Day (Nɛreba N Zabɛ To’e Bamesi Dabeserɛ). Tisi zo’e zo’e poan, “ba loe dabeserɛ wa mɛ ze’ele ti nɛreba dɛ’ɛna yuunɛ woo doose la yelese’a n yuun iti se’em ma’a ti ba yuun pɔsɛ sɔna bamesi bisera la.”​—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.

  •   La dela de’eŋo ti nɛra woo ita eŋa n boti se’em ge tuna yalumtuuma?

     Baabule naresum yele: “Se’ere n sɔi la saŋa la n tole la daa seke mɛ bɔ’ɔra ya ti ya tum tisi la nɛreba n tuni se’em la se’em ma’a ti ya daa tuna zuku’urɛ tuuma, tara konkoma’asum yooro, bugera daam, dɛ’ɛna de’enyooro, nyuura paɣera taaba ge dɔla baɣa yaalesi.”​—1 Peter 4:3.

     Yehowa Sɛɛradoma doli la naresum yele wa, bala zuo la ba ka de’eni de’eŋo ti daam nyua zo’e zo’e la de’eŋo yaalesi bɔna bim. Yehowa Sɛɛradoma puurɛ ni pee mɛ ti ba naɛ la ba zɔdoma sɔsa, ba me ta’an ni nyu daam ti la makɛ, wuu ba san bɔta ti ba nyu. Ba tiregeri mɛ dɔla Baabule kaaŋɔ wa n yeti: “Ya diti mɛ bii ya nyuuri mɛ bii ya yeen ita sɛla, iti ya sɛla woo ti la na’asa Naayinɛ.”​—1 Korint 10:31.

     Bala la, Yehowa Sɛɛradoma ka de’eni de’eŋo bii dita kibisi n tari yelese’a ti Baabule la tɔɣɛ giisɛ. Ayima dela Yudadoma de’eŋo n de Purim la. La boi bim ti Yudadoma de’eni Purim de’eŋo mɛ ti la tiisa ba, la bamam n yuun nyɛ faarɛ se’em yuun kɔbesi sinuu G.Y.B. poan la ge Essential Judaism gɔŋɔ la yeti nananawa “to ta’an yeti Yudadoma n ni de’eni Mardi Gras de’eŋo bii Kibisi se’em n bala”. De’endɛ’ɛneba wa zo’e zo’e “yuun nɔŋɛ la ba yɛɛra pɔɣesi lɔɣɔrɔ, tuna gbirigbiri tuuma, nyuura daam zo’e zo’e ge nɔŋɛ voole.”

 Yehowa Sɛɛradoma n ka diti malema de’eŋo ase’a la kelum nɔŋɛ ba deodoma mɛ?

 Ɛ̃ɛ. Baabule la pa’alɛ nɛreba ti ba nɔŋɛ ba deodoma ge bɔ’ɔra ba gilema la ka pakɛ la ba deodoma n keni pu’usegɔ seko. (1 Peter 3:1, 2, 7) Yelemɛŋɛrɛ la dela, nɛra san dɛna Yehowa Sɛɛradoma ayima ge nyaa ka le dita de’eŋo ase’a, la ta’an daam a yire nɛreba suure mɛ ti ba sunsɔa nyie ge ti ba ti’isa ti a zaɣesɛ bamam mɛ. Bala zuo la, Yehowa Sɛɛradoma zo’e zo’e ni eŋɛ la sɛla pa’alɛ ti ba nɔŋɛ ba yire nɛreba mɛ. Ba ni tɔɣɛ la yɛm sore poan pa’alɛ ba sɛla n sɔi ti bamam ka le dita de’eŋo la ge nyɛta nɛŋa kena bisera ba yire nɛreba la.

 Yehowa Sɛɛradoma tɔɣeri bɔ’ɔra nɛreba basɛba ti ba da dita malema de’eŋo ase’a?

 Aayi. Ba bisɛ ti nɛra woo nari ti a loe amea n boti a eŋɛ sɛla. (Yosua 24:15) Yehowa Sɛɛradoma ‘na’aseri nɛra woo’ mɛ, la ka pakɛ la bamam n keni pu’usegɔ seko.​—1 Peter 2:17.

a Gɔŋɔ wa ka pa’alɛ la de’eŋo seto woo ti Yehowa Sɛɛradoma ka dita. La me ka pa’alɛ Baabule naresum yɛla la za’a ti to wan ta’an dekɛ tum tuuma.

b Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda, by K. E. Eduljee, gɔnlaɣesi 31-33.