Skip to content

Zɔɛ keŋɛ yelese'a n boi

Sokese’a Ti Sɛba N Kaali La Sɔkera

Sokese’a Ti Sɛba N Kaali La Sɔkera

Ani n de ‘pɔka’ la ti Isaiah 60:1 tɔɣɛ a yele la? Ge a ‘isige’ ge ‘niɛ’ la wani?

Isaiah 60:1 yeti, ‘Pɔka wa, isige la ho niɛ, ho niɛsum la paɛ na. Naayinɛ soŋa la niɛri basera la ho zuo na.’ Kaalegɔ zɛ’an wa pa’alɛ ti ‘pɔka’ la ze’ele bo la Zion bii Yerusalem n yuun de Yuda tinkãtɛ sankaŋa la. a (Isa. 60:14; 62:​1, 2) Yerusalem ze’ele bo la Israel tiŋa za’a. Kaalegɔ zɛ’an wa basɛ ti to soke la yɛla ayi. Yia, wani ma’a la sore kani poan ti Yerusalem isige ge niɛ vo’osum sore poan? Yi’i, Isaiah yetɔɣum wa wan le tum tuuma tomam saŋa wa poan?

Wani ma’a la sore kani poan ti Yerusalem isige ge niɛ vo’osum sore poan? Yerusalem, la pu’usegɔ yire la yuun dela daboo se’em ma’a ti Yudadoma la yuun bɔna Babilon dɛna yamesi ta paɛ yuun 70. Mediadoma la Persiadoma n yuun zabɛ nyaŋɛ Babilon la, Israeldoma la n yuun boi Babilon la yuun nyɛ yɔ’ɔ mɛ lebe bamea tiŋa ta pu’usa Yehowa. (Ezr. 1:​1-4) Kɔ’ɔn pɔsɛ yuun 537 G.Y.B. poan la, Israel buuri 12 nɛresɛba n yuun gee la yuun tulege lebe ba tiŋa mɛ. (Isa. 60:4) Ba yuun pɔsɛ ita la kaabegɔ bɔ’ɔra Yehowa, dɛ’ɛna ba pu’usegɔ de’eŋo ge yuun malum mɛ pu’usegɔ yire la. (Ezr. 3:​1-4, 7-11; 6:​16-22) Yehowa yuun le niɛ a niɛsum basɛ Yerusalem zuo mɛ. Bala vuurɛ dela, a yuun le niɛ a niɛsum bo la a nɛreba. Bamam me yuun nyaa dela niɛsum bo tisi la n yuun ka mi Yehowa la.

Sankaŋa la, Isaiah yetɔɣebiŋere la yuun ka tum tuuma ba’asɛ Yerusalem poan. Israeldoma la zo’e zo’e yuun ka nani Yehowa. (Ne. 13:27; Ma. 1:​6-8; 2:​13, 14; Mt. 15:​7-9) Hali pooren, ba yuun zaɣesɛ Yezu Krista n de Mɛzaaya la mɛ. (Mt. 27:​1, 2) Yuunɛ 70 Y.B. poan ti ba yuun le sa’am Yerusalem la pu’usegɔ yire la.

Yehowa yuun yeti bala wan eŋɛ. (Da. 9:​24-27) La niɛ peelumi ti la yuun daɣɛ Yehowa puti’irɛ ti yetɔɣɔbiŋ’a la woo n boi Isaiah a zuo 60 la tum tuuma Yerusalem tiŋa poan.

Isaiah yetɔɣum wa wan le tum tuuma tomam saŋa wa poan? Ɛ̃ɛ ge la tuni tuuma la pɔka ayima poan n daɣɛ pɔɣemɛnka. A dela ‘Yerusalem Paalega la.’ Tuuntuna Paul yuun gulesɛ a yele yeti, ‘Kaŋa n de tomam ma.’ (Ga. 4:26) Yerusalem Paalega la dela Naayinɛ saazuo tigere la n de malesi sɛba woo n tari yelemɛŋɛrɛ la. A ‘kɔma’ la dela Yezu la 144,000 la n de loore Kristakɔma la. Wuu Paul la, loore Kristakɔma wa tari la beere sa’am puti’irɛ ti ba ta bɔna saazuo. Loore Kristakɔma la n de ‘zilam tiŋa la’ n de ‘Naayinɛ Israel la.’—1 Pe. 2:9; Ga. 6:16.

Sore kani poan ti Yerusalem Paalega la yuun ‘isige’ ge ‘niɛ’? A eŋɛ bala doose la a loore kɔma la n boi tingɔŋɔ wa zuo la poan. Dekɛ yelese’a n paɛ ba la makɛ la sɛla n boi Isaiah a zuo 60.

Loore Kristakɔma la yuun nari ti ba ‘isige’ se’ere n sɔi la, ba yuun boi la lika poan vo’osum sore poan. Wana wa yuun dela se’em ma’a ti tuuntuneba la yuun ki ba’asɛ ti a yelege n meadoma yuun pɔsɛ parena pumpɔreŋɔ yuun kɔbesɛka n pa’asɛ buyi Y.B poan la. (Mt. 13:​37-43) Sankaŋa la, ba yuun dela Babilon kãtɛ la n de tingɔŋɔ wa za’a pumpɔreŋɔ pu’usegɔ la yamesi. Loore Kristakɔma la yuun kelum dɛna la yamesi ta paɛ ‘tingɔŋɔ wa ba’asegɔ saŋa.’ Sankaŋa me yuun pɔsɛ la yuun 1914. (Mt. 13:​39, 40) Bala pooren yuun 1919 poan, Naayinɛ yuun faaɛ ba mɛ ti ba nyaa pɔsɛ niɛra vo’osum sore poan doose la ban yuun mɔɔli na’am yelesoma la. b Bala pooren, nɛreba n ze’ele tingɔŋɔ wa zɛ’an woo wa’an niɛsum la zɛ’an me na, maɣesɛ wuu Israeldoma sɛba n gee la. Bamam n de ‘nadoma’ la ti Isaiah 60:3 tɔɣɛ ba yele la.—Lil. 5:​9, 10.

Beere sa’am, loore Kristakɔma la wan niɛ Yehowa niɛsum la ti la zo’e. Ba san ki keŋɛ saazuo, ba wan pa’asɛ ‘Yerusalem Paalega’ la poan bii Krista pɔɣa la n de nadoma la malemadoma n de 144,000 la.—Lil. 14:1; 21:​1, 2, 24; 22:​3-5.

Yerusalem Paalega la wan tum tuunkãtɛ ti la basɛ ti sɛla n boi Isaiah 60:1 la tum tuuma. (Dekɛ Isaiah 60:​1, 3, 5, 11, 19, 20 makɛ la Liligere 21:​2, 9-11, 22-26.) Diimi Israel tiŋa, gɔmɛt la yuun boi la Yerusalem poan ge bisera tiŋa la za’a. Bala mea nɔɔ ti Yerusalem Paalega la, la Krista wan dɛna gɔmɛt seko n wan ta bisera tingɔŋɔ wa la saazuo. Sore kani poan ti Yerusalem Paalega la wan ta ‘ze’ele Naayinɛ zɛ’an sige na’? La dela eŋa n tum tuunse’a n wan basɛ ti teere wa’an tingɔŋɔ wa zuo na. Nɛresɛba woo n zoti Naayinɛ la wan ‘kena a niɛsum la poan.’ Nɛreba kan le ta tuna be’em bii kiira. (Lil. 21:​3, 4, 24) Bala wan basɛ ti ‘sɛla woo tee lebege paalega’ wuu Isaiah la nɔdɛ’ɛseba basɛba n yele se’em la. (Tm. 3:21) Sɛla woo teere yuun pɔsɛ la se’em ma’a ti Krista yuun di na’am la ge me wan ba’asɛ la Yuun Tusere Na’am Bisega la ki’ilegɔ poan.

a New World Translation la poan Isaiah 60:1 dekɛ la yelebire la n de ‘pɔka’ tum tuuma ge daɣɛ ‘Zion’ bii ‘Yerusalem,’ se’ere n sɔi la, ban dekɛ Hebru yelebɛa la n de ‘isige,’ ‘niɛ’ la ‘ho’ tum tuuma se’em la basɛ ti la ana wuu ba tɔɣeri la pɔka yele.

b Ezekiel 37:​1-14 la Liligere 11:​7-12 yuun puɣum tɔɣɛ yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ n wan le bɔna yuun 1919 yele mɛ. Ezekiel yuun puɣum tɔɣɛ ti loore Kristakɔma za’a n boi yamenɛ poan ti la yue la wan le malum pu’usa Naayinɛ yelemɛŋɛrɛ sore poan. Ge yetɔɣebiŋere la n boi Liligere gɔŋɔ la tɔɣɛ pa’alɛ la loore mabiisi fii la n yuun boi nɛŋa bisera Naayinɛ tuuma la n yuun malum nyɛ vo’osum poan nɛŋa tɔlega se’em, se’ere n sɔi la ba yuun parum la yɛla bo mabiisi wa ge nyɔɣɛ ba paɣɛ. Bala yuun basɛ ti ba ka nyaŋɛ tuna Yehowa tuuma soŋa soŋa. Yuun 1919 poan, ba yuun loe la mabiisi wa ti ba dɛna ‘sakerɛ la yɛm yameŋa la.’—Mt. 24:45; bisɛ Pure Worship of Jehovah—Restored At Last! gɔn. 118.