Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Silíndro ojejapóva ñaiʼũgui oĩháme Belsasar réra

Jaikuaave hag̃ua

Jaikuaave hag̃ua

¿Mbaʼéichapa pe arkeolohía ohechauka Belsasar oexisti hague ha haʼe hague rréi de Babilonia?

HETA áñore umi komentarísta bíblico heʼi vaʼekue núnka ndoexistíri hague pe rréi Belsasar, oñemensionáva Daniel lívrope (Dan. 5:1). Haʼekuéra heʼi upéva pórke umi arkeólogo ndotopái pruéva ohechaukáva Belsasar oexisti hague. Péro upéva okambia áño 1854-pe. ¿Mbaʼérepa?

Upe áñope, peteĩ rrepresentánte británico hérava John Taylor, oinvestiga hína kuri pe lugár oĩ haguépe siuda de Ur, sur gotyo Irákpe. Upépe, peteĩ tórre guasu ryepýpe, John otopa unos kuánto silíndro ojejapo vaʼekue ñaiʼũgui. Umíva ningo ipuku 10 sentímetrorupi ha ojeskrivi hese asegún peteĩ estílo ojepuru vaʼekue ymave, hérava cuneiforme. Umi mbaʼe ojeskrivíva apytépe oĩ peteĩ ñemboʼe, ha upépe ojejerure oikove are hag̃ua pe rréi babilonio Nabonido ha itaʼýra ypykue Belsasar. Umi komentarísta bíblico jepe oasepta vaʼerã kuri koʼã pruéva ohechaukaha Belsasar añetehápe oexisti hague.

Péro la Biblia ndeʼíri haʼe oexisti haguénte, síno heʼi avei Belsasar haʼe hague peteĩ rréi. Umi komentarísta bíblico ndoroviaséi jey upéva. Por ehémplo, pe áño 1875 rupi, pe sientífiko inglés William Talbot oskrivi oĩha algúno heʼíva “Bel-sar-ussur [Belsasar] ogoverna hague itúa Nabonido ogovernaha tiémpope. Péro ndaipóri ni peteĩ pruéva ohechaukáva upéva upéicha hague”.

Umi ótro silíndro ojetopa vaʼekue oipytyvõ oñemyesakã hag̃ua upéva. Umíva ohechauka rréi Nabonido, haʼéva Belsasar túa, noĩri hague Babilóniape heta áñore. ¿Mávapa ogoverna raʼe Babilonia haʼe noĩri aja? Pe Encyclopaedia Britannica heʼi: “Nabonido oĩ aja ótro paíspe, oheja Belsasar kárgope pe goviérno ha haimete kompletoite ijehérsito”. Upévare ikatu jaʼe upe aja Belsasar añetehápe ogoverna hague Babilonia itúa vése. Upéicha rupi peteĩ karai arkeólogo ha ostudiáva umi idióma, hérava Alan Millard, heʼi oĩ porãha oñehenóiramo Belsasárpe “rréi”, lívro de Daniélpe.

Péro añetehápe Ñandejára siervokuéra orovia lívro de Daniel ouha Ñandejáragui ha ikatuha ojejerovia hese pórke upe lívro oĩ voi la Bíbliape, ha upéva haʼe pe pruéva iñimportantevéva chupekuéra g̃uarã (2 Tim. 3:16).