Yahee ka rewro

Yahee ka rewro

Giggol rerɗinay en wattangol yila fii ko nafata woɓɓe goo ado wattangol yila fii ko nafata en.

Honno hollirten woɓɓe goo giggol ?

Honno hollirten woɓɓe goo giggol ?

Ɓayri en fow ko en jurriya baaba Aadama, en fow ko en ɓeynguure wootere. Hay si hiɗen tanƴinii fii musiɓɓe e nder ɓeynguure yo yiɗindir e teddindira, sifa ngol giggol no saɗi hannde. Wonaa ɗun Alla yiɗuɗo en on faalaano.

KO BINNDI SENIIƊI ƊIN HAALI KON FII GIGGOL

« Hiɗa haani yiɗirde ɲokondo maa on wano yiɗirɗaa hoore maa non » (SARIYAAJI LEWIYANKEEƁE ƁEN 19:18).

« Yiɗee ayɓe mon ɓen » (MATTA 5:44).

KO YIƊUGOL YIMƁE FIRI

Ndaaree honno Alla sifori fii giggol ka Daaluyee makko e nder 1 Korenti 13:4-7 :

« Giggol ko muɲal, giggol ko moƴƴuki ».

Miijitee : Ko honɗun woni miijo ɓernde mon nden si woɓɓe goo no muɲɲanii e no moƴƴi e mon, e ɓe monantaako on si on faljii ?

Giggol « nawlataa ».

Miijitee : Ko honno wa’irton si woɓɓe goo no reeni e mon panndi maa no himmanii on ?

Giggol « ɗaɓɓataa nafa maggol ».

Miijitee : Ko honno wa’irton si woɓɓe goo teddinii miijo mon ngon hara ɓe haɓɓitaaki fii no jaɓiron soono woo miijo maɓɓe ngon ?

Giggol « marataa bone ».

Miijitee : Alla no hebilii yaafagol kala tuubuɗo fii huunde bonnde nde o waɗi mo. « O donkiniraali en bonnereeji men. O yoɓaali en njoddi bonnereeji men » (Zabuura 103:9 [103:10, VPFJ]). En weltoto si goɗɗo mo waɗuɗen ko boni yaafike en. Ko ɗun waɗi hiɗen haani yaafanagol waɗuɓe en ko boni (Zabuura 86:5).

Giggol « weltortaa angal peewal ».

Miijitee : Si tanaa heɓii en, en yiɗataa yo woɓɓe goo welto fii ɗun. Ko wano non kadi, en weltotaako si woɓɓe goo heɓii satteendi, hay si ɓe waɗii en ko boni.

Si hiɗen faalaa heɓude baraaji Alla ɗin, ko nii haanuɗen yiɗirde woɓɓe goo no ɓe woniri woo. Fii waɗugol ɗun no haaniri non ko wallugol hatonjiniiɓe.