Raica sara na lewena

O Cei na “Tolu na Tamata Vuku”? Ratou Muria na “Kalokalo” i Peceliema?

O Cei na “Tolu na Tamata Vuku”? Ratou Muria na “Kalokalo” i Peceliema?

Kena isau vakaivolatabu

 E sega ni vakayagataka na iVolatabu na matavosa “tolu na turaga vuku” se “tolu na tui,” ratou sikovi Jisu ena gauna e sucu kina me vaka era vakabauta e levu ena gauna ni Kirisimasi. (Maciu 2:1) E vakayagataka ga na dauvola Kosipeli o Maciu na vosa vaKirisi ma’goi, me vakamacalataki ratou na lai veisiko. Na vosa qori e rairai vakaibalebaletaki vei ira na kila na veitosoyaki ni kalokalo, se o ira na dauvakatevoro. a E vica na iVolatabu e vakadewataka me “dauraikalokalo” se “tamata vuku.” b

 Ratou le vica na “turaga vuku?”

 E sega ni vakamatatataka na iVolatabu na kedratou iwiliwili, ia e duidui na ka era vakabauta e levu. E vakamacalataka na Encyclopedia Britannica, “era vakabauta o ira na tiko ena tokalau ni ratou le 12 na turaga vuku, ia era vakabauta o ira na tiko ena yasayasa vaka ra ni ratou le tolu, ni tolu ga na iloloma e soli vua na gone, oya na “koula, drega boivinaka kei na mura.” (Maciu 2:11)

 Ratou tui tale ga?

 Qori na ka e talanoataki ena Kirisimasi, ia e sega ni bau cavuti ena iVolatabu ni ratou tui. E kaya na Encyclopedia Britannica, qori e “ikuri ga ni talanoa” e vakabauti tu ni oti e vica tale na drau na yabaki.

 O cei na yacadratou?

 E sega ni vakamacalataka na iVolatabu na yacadratou na dauraikalokalo qori. E kaya na ivola The International Standard Bible Encyclopedia, “e itukuni wale ga na yaca ratou vakatokai kina (o Gaspar, Melchior, kei Balthasar)”

 Gauna cava ratou sikovi Jisu kina?

 Ratou rairai sikovi Jisu ni oti e vica na vula nona sucu. E kilai qori ni via vakamatei Jisu o Tui Eroti, qai vakarota mera vakamatei na gone tagane lalai kece era yabaki rua lako sobu. E cakacakataka na yabaki ni bula i Jisu ena nodratou itukutuku na dauraikalokalo.—Maciu 2:16.

 Ratou sega ni sikovi Jisu na dauraikalokalo ena bogi e sucu kina. E kaya na iVolatabu: “Ni ratou curu i vale eratou raica na gone kei Meri na tinana.” (Maciu 2:11) Qori e dusia ni sa tiko i vale o Jisu kei rau nona itubutubu, sega ni se davo tu ena ikanakana ni manumanu.—Luke 2:16.

 A dusimaki ratou na Kalou me ratou muria na “kalokalo” i Peceliema?

 Era vakabauta eso ni dina qori me rawa ni ratou lai raici Jisu. Ia qo eso na vuna e cala kina na vakasama qori.

  •   Na kalokalo a liutaki ratou taumada i Jerusalemi. E tukuni ena iVolatabu: “Eratou qai yaco yani i Jerusalemi na dauraikalokalo mai na Tokalau, eratou taroga: ‘I vei o koya e sucu me nodra tui na Jiu? Keitou raica mai na Tokalau na nona kalokalo, keitou mani lako mai me keitou vakarokoroko vua.’”—Maciu 2:1, 2.

  •   A sega ni dusimaki ratou na “kalokalo,” o Tui Eroti ga a kaya vei ratou me ratou gole i Peceliema. Gauna e rogoca kina o Eroti ni sa dua tale “nodra tui na Jiu,” e vaqaqa sara na vanua ena sucu kina na Karisito sa yalataki oti tu. (Maciu 2:3-6) Ni kila ni na sucu e Peceliema, e talai ratou sara na dauraikalokalo me ratou lai vaqara na gone qai tukutuku lesu vua.

 Oti ratou gole sara na dauraikalokalo i Peceliema. E tukuni ena iVolatabu: “Ni ratou rogoca oti na vosa ni tui, ratou biubiu sara, ia kila na cava, na kalokalo ga eratou a raica mai na Tokalau sa liu tale vei ratou, e lai toka donuya sara na vanua e tiko kina na gone.”—Maciu 2:9.

  •   Na “kalokalo” qori e vakavuna me rivarivabitaki kina na bula i Jisu, ra vakamatei tale ga na gone e sega nodra cala. Nodratou biubiu ga mai Peceliema na dauraikalokalo, e vakaroti ratou sara na Kalou me ratou kua ni lesu vei Eroti.—Maciu 2:12.

 Cava e cakava o Eroti? E kaya na iVolatabu: “E tuburi Eroti na cudru katakata ni sa kila ni ratou lawakitaki koya na dauraikalokalo, mani vakarota mera vakamatei kece na gonetagane lalai era yabaki rua lako sobu e Peceliema kei na veivanua volekata, me vaka na balavu ni gauna e kila mai na nona vakatarogi ratou na dauraikalokalo.” (Maciu 2:16) Ena sega ni vakalaiva na Kalou me yaco na veika ca qori.—Jope 34:10.

a E kaya o Herodotus, na daunitukutuku makawa e Kirisi ena ikalima ni  B.G.V., ni o ira na tamata vuku ena nona gauna era lewe ni dua na yavusa e Mitia (Perisia). Era dau vakamacalataka na veitosoyaki ni kalokalo kei na ibalebale ni tadra.

b Raica na iVolatabu na New American Standard Bible, The New American Bible, The New English Bible, kei na New International Version Study Bible. E kaya na King James Version ni ratou “tamata vuku,” e sega ga ni tukuni kina ni ratou le tolu.