Be ka se isịnede

NDI ẸKEBOBOT?

Se Isinamde Ebua Okop Ufịk N̄kpọ

Se Isinamde Ebua Okop Ufịk N̄kpọ

 Mme anam ndụn̄ọde ẹdọhọ ke se isinamde ebua okop ufịk n̄kpọ ekeme ndinam ebua ọdiọn̄ọ isua emana ebua en̄wen, ọdiọn̄ọ ayara m̀mê uman ebua, onyụn̄ ọdiọn̄ọ m̀mê esịt enem ebua oro m̀mê inemke—m̀mê enye ofofụhọ m̀mê ifụhọke. Ẹkeme ndikpep ebua ndisọsọp ndiọn̄ọ n̄kpọsọn̄ ibọk oro ukara ẹkpande, nnyụn̄ n̄kop ufịk bọm. Mme owo ẹsiwak ndida enyịn nse n̄kpọ man ẹdiọn̄ọ se n̄kpọ oro edide, edi ebua ẹsida ibuo ọdiọn̄ọ se n̄kpọ edide.

 Kere ise: Ebua esinen̄ede okop ufịk n̄kpọ akan nnyịn. Mbon U.S. National Institute of Standards and Technology, ẹdọhọ ke ebua esisọp okop ufịk n̄kpọ ọdiọn̄ọ, idem ọkpọkọm ẹsịn n̄kpọ oro ata ekpri ntem ke otu ediwak n̄kpọ. Ke etie nte owo ndidiọn̄ọ ke esịn ata ekpri ikpan̄ a-suka kiet ke ata akamba n̄kpọdiọhọ mmọn̄ emi ẹsidade ẹbre mbuba ẹwọk Olympic.

 Nso isinam ebua esinen̄ede okop ufịk n̄kpọ akan owo?

  •   Ibuo ebua esibebịt, oro esinam enye ọsọsọp okop ọkpọkọm ata ekpri utebe n̄kpọ.

  •   Usụn̄ ofụm iba odu ke esịt ibuo ebua—enye esida kiet okot ibifịk, ada enye eken okop ufịk n̄kpọ. Ke ini ebua on̄wụnede n̄kpọ, ofụm oro esidụk usụn̄ ofụm n̄kan̄ emi enye esidade okop ufịk n̄kpọ.

  •   Enyene n̄kpọ esịnede ke ibuo owo ye ke ibuo nsio nsio unam, emi esinamde owo ye unam ẹkop ufịk n̄kpọ, eke ebua okpon utịm-ike edịp ye itiokiet akan eke owo.

  •   N̄kpri n̄kpri esịp emi esinamde ebua ọdiọn̄ọ ufịk n̄kpọ awak utịm-ike aba ye duop akan eke owo.

 Kpukpru emi esinam ebua ọdiọn̄ọ ufịk nsio nsio n̄kpọ ekpededi ẹtan̄ nsio nsio n̄kpọ oro ẹbuak kiet. Ke uwụtn̄kpọ, nnyịn imekeme ndikop ufịk efere, edi ndusụk ntaifiọk ẹdọhọ ke ebua ekeme ndikop ufịk kpukpru n̄kpọ ẹdọn̄de ke efere oro.

 Mme anam ndụn̄ọde ke Pine Street Foundation, itieutom emi ẹsinamde ndụn̄ọde ẹban̄a kansa, ẹdọhọ ke mfre ye ibuo ebua ẹsinam utom ntre; mmọ ẹdọhọ ke ibuo ebua esịne ke otu ata nti n̄kpọ ifan̄ emi ẹkemede ndikop ufịk n̄kpọ n̄kan ke ofụri ererimbot. Ntaifiọk ke ẹnam n̄kpọ emi edikemede ndisọp n̄kop ufịk bọm, ufịk n̄kpọsọn̄ ibọk oro ukara ẹkpande, ye ufịk udọn̄ọ, esịnede kansa.

 Afo ekere didie? Ndi se isinamde ebua ekemede ndinen̄ede n̄kop ufịk n̄kpọ ntem okofoforo? Mîdịghe ndi ẹkebobot enye?