Skip to content

LED POUR BANN FANMIR | BANN PARAN

Zanfan ek telefonn​—Dezyenm parti: Ed ou zanfan servi telefonn dan en fason responsab

Zanfan ek telefonn​—Dezyenm parti: Ed ou zanfan servi telefonn dan en fason responsab

 Telefonn i parey en zouti elektrik. Depandan lo lafason i ganny servi, i kapab swa vreman itil oubyen danzere. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour annan bon zizman ler i servi son telefonn? Par egzanp, ki kantite letan ki apropriye pour li pas lo la? *

 Sa ki ou devret konnen

  •   En dimoun i ekspoz son lekor avek danze ler i servi en telefonn. Parey sa lartik “Zanfan ek telefonn​—Premye parti: Eski mon zanfan i bezwen annan enn sa telefonn?” i montre, ou kapab ganny akse avek tou keksoz lo Enternet, sa ki bon e sa ki pa bon.

     “I fasil oubliye ki telefonn i kapab ekspoz nou zanfan avek tou sort dimoun ek lenformasyon danzere.”​—Brenda.

  •   Zanfan i bezwen gidans. Bann zenn in ne dan en lemonn teknolozi, tandis ki plizyer adilt, zot zot in bezwen aprann ki mannyer pour servi li. Me sa pa vedir ki paran pa konn nanryen e se bann manrmay ki pli byen kapab deside kan e ki mannyer pour servi zot telefonn.

     I vre, petet ou zanfan i kapab mannye en telefonn pli byen ki ou me pa konfiz abilite avek matirite. Menm bann zanfan ki vreman avanse avek teknolozi i bezwen gidans zot paran pour konnen ki mannyer pour servi zot telefonn dan en fason responsab.

     “Ler ou donn ou zanfan en telefonn san okenn lenstriksyon i konmsi ou pe donn li lakle en loto, fer li asiz dan plas drayver, start loto, apre dir li ‘dray byen, oke’ me selman ou pa’n montre li dray.”​—Seth.

 Sa ki ou kapab fer

  •   Konn bann opsyon lo telefonn ou zanfan. Konnen ki bann opsyon i annan pour ed ou zanfan servi son telefonn dan en fason responsab. Par egzanp:

     Ki kalite ‘parental control’ i annan pour met en limit lo lakantite letan mon zanfan i pas lo la?

     Eski ou okouran ki sa bann opsyon lo telefonn ki’n fer pour blok bann konteni ki pa apropriye, pa neseserman blok tou sa bann konteni?

     Pli ou konn keksoz lo telefonn ou zanfan, pli ou pou kapab ed li servi son telefonn dan en fason responsab.

     Prensip Labib: “Sa enn ki annan konnesans i pli for.”​—Proverb 24:5.

  •   Met bann lareg. Deside kwa ki ou pou les oubyen pa les ou zanfan fer. Par egzanp:

     Eski ou pou les ou zanfan anmenn telefonn avek li atab oubyen ler pe vizit en fanmir ouswa zanmi?

     Eski ou zanfan i bezwen gard son telefonn avek li aswar ler i pe al dormi?

     Ki app ou pou les li servi?

     Ki kantite letan ou konsider konman tro bokou pour ou zanfan pas lo son telefonn?

     Eski ou pou met en limit lo lakantite letan i pas lo telefonn par zour?

     Dir ou zanfan sa bann lareg ki ou fer e si i kas sa bann lareg, pa ezite pran aksyon.

     Prensip Labib: “Pa ezite pini ou zanfan.”​—Proverb 23:13.

  •   Toultan gard en lizye. Konn password ou zanfan e tyeke kwa ki annan lo son telefonn, dapre nesesite. Sa i enkli tyek son bann mesaz, app, portre ek sit Enternet ki i’n al lo la.

     “Nou ti dir nou fiy ki i pou annan zour ki nou pou tyek son telefonn san ki i ekspekte. Si nou vwar ki i pa pe montre li responsab, nou pou azout plis restriksyon.”​—Lorraine.

     Konman en paran, i ou drwa pour konnen ki mannyer ou zanfan pe servi son telefonn.

     Prensip Labib: “Menm en zanfan, i fer konnen par son konportman, si son bann aksyon pou pir e drwat.”​—Proverb 20:11.

  •   Ansenny bann valer moral. Ed ou zanfan pour anvi fer sa ki byen. Akoz sa i enportan? Akoz serten zanfan i kapab fer son mye pour kasyet keksoz avek son paran menm si son paran i fer tou pour gard en lizye lo li. *

     Alor, ed ou zanfan pour devlop bann bon kalite, parey lonnekte, kontrol lo son lekor e montre li ki i bezwen fer fas avek konsekans son aksyon. En zanfan ki annan bann bon valer moral i annan tandans servi telefonn dan en fason pli responsab.

     Prensip Labib: “Bann dimoun matir [in] aprann servi zot abilite pour zize pour zot kapab fer diferans ant sa ki byen ek sa ki mal.”​—Ebre 5:14.

^ Dan sa lartik, sa mo “telefonn” pe refer avek enn ki annan akse avek Enternet. I preski parey en pti konpiter.

^ Par egzanp, serten i servi en “ghost app,” en app ki paret oke parey en calculator, pour kasyet serten keksoz lo zot telefonn ki zot pa anvi zot paran i vwar.