Go long ol haf insaed long hem

?Lek Blong Faea i Minim Wanem? ?Hem i Sem Mak Long Hel o Gehena?

?Lek Blong Faea i Minim Wanem? ?Hem i Sem Mak Long Hel o Gehena?

Ansa we Baebol i givim

 Lek blong faea i wan pijatok blong mining samting we bambae i lus blong olwe. Mo hem i sem mak long Gehena, be i defren long hel, we hem i gref blong olgeta man.

I no wan prapa faea

 I gat faef vas blong Baebol we oli tokbaot “lek blong faea,” mo evriwan i soemaot klia se hemia i no wan prapa faea, be i wan pijatok nomo. (Revelesen 19:20; 20:10, 14, 15; 21:8) Olgeta we oli go long lek blong faea, i gat:

Pijatok blong samting we bambae i lus olwe

 Baebol i talem se, lek blong faea “i minim seken ded.” (Revelesen 20:14; 21:8) So faswan ded we Baebol i tokbaot, hemia ded we i kamaot from sin blong Adam. Ol man we oli ded long faswan ded, oli save laef bakegen, mo God bambae i finisim ded ya.—1 Korin 15:21, 22, 26

I no gat man i save kamaot long lek blong faea

 Be lek blong faea i pija blong seken ded. Ded ya tu i min se man i no moa save mekem wan samting, be Baebol i no talem se man we i ded long seken ded bambae i laef bakegen. Eksampol, Baebol i talem se Jisas i “holem ol ki blong hel mo ded,” taswe hem i gat paoa blong mekem olgeta we oli ded from sin blong Adam, oli laef bakegen. (Revelesen 1:18; 20:13, King James Version) Be i no gat wan man i gat ki blong lek blong faea, Jisas tu i nogat. Taswe lek ya i representem panis blong olwe, o lus blong olwe.—2 Tesalonaeka 1:9.

Gehena i sem mak long Vali Blong Hinom

 Tok ya Gehena (Grik geʹen·na) i kamaot 12 taem long Baebol. Olsem lek blong faea, Gehena tu i minim lus blong olwe. Sam translesen oli tanem tok ya Gehena se “hel,” be Gehena i defren long hel (Hibru sheʼohlʹ, Grik haiʹdes).

Vali Blong Hinom

 “Gehena” i minim “Vali blong Hinom,” hemia wan vali we i stap aotsaed long Jerusalem. Long taem bifo, ol man oli yusum vali ya olsem ples blong sakem doti, mo oli mekem faea i laet oltaem long ples ya, blong bonem gud ol samting. Be samting we faea i no bonem, ol maget oli finisim gud.

 Jisas i yusum tok ya Gehena blong tokbaot ol samting we bambae oli lus blong olwe. (Matiu 23:33) Hem talem se long Gehena “ol maget oli no save ded mo faea tu i no save ded samtaem.” (Mak 9:47, 48) Hem i talem olsem from hem i stap tingbaot Vali blong Hinom, mo profet tok we i stap long Aesea 66:24, we i talem se: “Bambae oli goaot mo luk ol dedbodi blong ol man we oli rebel agensem mi, from we ol wom long bodi blong olgeta bambae oli no ded, mo faea blong olgeta bambae i no ded.” Pijatok we Jisas i talem i no min se man i stap safa, be i min se i lus blong olwe. Ol wom mo faea oli finisimgud ol dedbodi, be i no ol man we oli laef yet.

 I no gat wan vas long Baebol we i soemaot se, ol man we oli go long Gehena bambae oli laef bakegen. Taswe “lek blong faea” mo “faea long Gehena” tufala i minim lus blong olwe.—Revelesen 20:14, 15; 21:8; Matiu 18:9.

?Olsem wanem “oli stap harem nogud gogo i no save finis”?

 Sipos lek blong faea i wan pijatok nomo we i minim lus blong olwe, ?from wanem Baebol i tokbaot Devel Setan, wael animol, mo giaman profet, se “long dei mo long naet, bambae oli stap harem nogud gogo i no finis”? (Revelesen 20:10) Bambae yumi luk fo risen we oli soemaot se hemia i wan pijatok nomo:

  1.   Sipos Devel Setan i mas safa blong olwe, hemia i min se hem i mas gohed blong laef olwe. Be Baebol i talem se bambae hem i no moa stap.—Hibru 2:14.

  2.   Laef olwe i wan presen we God i givim, be i no wan panis.—Rom 6:23.

  3.   Wael animol mo giaman profet i pijatok nomo, taswe tufala i no save bon long wan prapa faea.

  4.   Taem Baebol i tokbaot Devel Setan se bambae hem i harem nogud, hemia i min se bambae hem i kalabus olwe o i lus blong olwe.

 Long Baebol, tok we oli tanem i kam “harem nogud” i save minim tu se “wan samting i no fri.” Eksampol, Grik tok we oli tanem i kam “harem nogud” long Matiu 18:34, plante translesen oli tanem i kam “kalabus.” Hemia i soemaot se mining blong tufala tok ya “harem nogud” mo “man i no fri” i sem mak. Long Matiu 8:29 mo Luk 8:30, 31 oli yusum “harem nogud” mo “abys” blong minim sem samting, hemia wan ples we man i no save wok nating o i minim ded. (Rom 10:7; Revelesen 20:1, 3) Plante taem, buk blong Revelesen i yusum tok ya “harem nogud” olsem wan pijatok nomo.—Revelesen 9:5; 11:10; 18:7, 10.