Go long ol haf insaed long hem

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Taem Wan Pikinini i Wantem Kilim Hem Wan i Ded

Taem Wan Pikinini i Wantem Kilim Hem Wan i Ded

 Long ol yia we i jes pas, namba blong ol yangfala we oli kilim olgeta wan i ded i go antap bigwan long sam kantri. ?From wanem i olsem? ?Pikinini blong yu tu i gat tingting ya blong kilim hem wan i ded?

Long atikol ya

 ?From wanem i impoten we ol papa mama oli tingbaot samting ya?

 Long Yunaeted Stet, stat long 2009 kasem 2019, namba blong ol studen long hae skul we oli gat sik ya dipresen i go antap 40 pesen. Long ol yia ya, namba blong olgeta we oli kilim olgeta wan tu i go antap. a

 “Tede ol yangfala oli fesem plante moa problem i bitim bifo . . . Ol problem ya oli spolemgud tingting blong olgeta.”—Dokta Vivek H. Murthy, U.S.

 Advaes blong Baebol: “Tingting we i foldaon, i mekem se man i no moa gat paoa.”—Ol Proveb 17:22.

 ?Olsem wanem blong luksave sipos pikinini blong yu i stap long denja?

 Tingbaot ol samting ya:

  •   Ol samting we oli hapen. ?Pikinini blong yu i stap harem nogud from wan samting? Eksampol, ?narafala i no wantem hem, boefren o gelfren blong hem i lego hem, hem i no naf blong mekem wan samting o i lusum wan famle long ded? Sipos yes, maet hemia i save spolem tingting blong hem moa i bitim wanem we yu tingbaot.

  •   Ol fasin blong hem. ?Pikinini blong yu i stop blong spenem taem wetem ol fren mo famle blong hem? ?Hem i no moa intres blong mekem ol samting we hem i stap mekem bifo? ?Hem i givim ol impoten samting blong hem i go long ol narafala?

  •   Ol samting we hem i talem. ?Pikinini blong yu i stap tokbaot ded o i stap talem ol samting olsem: “I moa gud sipos mi ded”? ?Hem i stap talem se bambae yu glad moa sipos hem i ded?

     I tru se maet hem i talem sam tok we “i olbaot nomo.” (Job 6:3) Be samtaem ol tok ya oli save minim tu se hem i nidim help. So yu no mas ting nating long eni samting we pikinini blong yu i talem, we i soemaot se hem i wantem ded.

 Sipos pikinini blong yu i talem yes, yu save askem se: “?Yu stap tingbaot wetaem o olsem wanem bambae yu mekem?” Ansa we hem i talem bambae i soemaot sipos yu mas tekem aksen kwiktaem.

 “Maet yumi ol papa mama, yumi no wantem askem ol kwestin long pikinini from yumi fraet se bambae oli talem wan samting we yumi no wantem harem. Be i impoten blong save samting we i stap long hat blong olgeta.”—Sandra.

 Advaes blong Baebol: “Ol tingting we i stap long hat blong man, oli olsem wota we i stap daon we daon olgeta, be man we i luksave samting, hem i naf blong pulumaot olgeta.”—Ol Proveb 20:5.

 ?Yu save mekem wanem sipos pikinini blong yu i gat tingting blong kilim hem wan i ded?

  •   Gat longfala tingting blong faenemaot ol tingting mo filing blong hem. Fastaem, talem tangkiu long hem from we hem i no fraet blong talemaot. Biaen yu save talem se: “Mi wantem kasem save long samting we yu stap fesem. ?Yu save tokbaot samting we i stap hapen long yu? ?Yu save eksplenem ol filing blong yu?”

     Lesin gud long samting we pikinini blong yu i talem. Yu no mas talem se ol filing blong hem oli no impoten, o kwik blong talem samting we yu ting se bambae i stretem ol problem blong hem.

     Advaes blong Baebol: “Evri man i mas rere oltaem blong lesin, i no mas hariap blong toktok, mo i no mas hariap blong kros.”—Jemes 1:19.

  •   Raetemdaon wan plan. Halpem pikinini blong yu blong i luksave mo i raetemdaon ol samting ya:

     Ol denja. ?Wanem samting we hem i stap mekem o tingting long hem, we i save pulum hem blong wantem kilim hem wan i ded?

     Ol samting we i save givhan. ?Wanem sam samting we hem i save mekem blong i no wari bitim mak, mo i stop blong gat ol nogud tingting ya?

     Ol man we oli save halpem hem. ?Pikinini blong yu i save sam man we hem i save go luk olgeta taem i nidim help? Maet hemia i minim yu, wan bigman we hem i save trastem, wan dokta, o wan oganaesesen we i stap givhan long ol man we oli wantem kilim olgeta wan i ded.

    Raetemdaon wan plan

     Advaes blong Baebol: “Man we i stap wok had, i sua se ol plan blong hem bambae oli go gud.”—Ol Proveb 21:5.

  •   Jekem hem oltaem. Gohed blong jekem hem, nating sipos i luk olsem se ol samting oli kam gud finis.

     “Taem boe blong mi i talem se hem i no moa gat tingting ya blong kilim hem wan i ded, mi ting se evri samting i kam gud finis. Be hemia i no tru. Kwiktaem nomo, wan samting i save hapen we i mekem se man i gat tingting ya bakegen blong kilim hem wan i ded.”—Daniel.

     Halpem pikinini blong yu blong i kasem save impoten samting ya se, ol filing blong yumi oli save jenis kwiktaem. Buk ya The Whole-Brain Child i talem se: “Ol filing blong yumi oli olsem weta. Taem i ren, i krangke blong stanap aotsaed mo mekem olsem se i no ren. Be i krangke tu blong ting se bambae san i neva saen bakegen.”

  •   Talem ol gudfala toktok: Talem long pikinini blong yu se yu lavem hem mo se yu rere blong givhan long hem enitaem. Yu save talem se: “Bambae mi mekem evri samting we mi naf blong mekem blong halpem yu.”

     Advaes blong Baebol: “Wan tru fren i soemaot lav oltaem, mo hem i wan brata we i kamtru long yu long taem blong trabol.”—Ol Proveb 17:17.

a Bighaf blong ol man we oli gat sik ya dipresen oli no kilim olgeta wan i ded. Be insaed long namba blong olgeta we oli kilim olgeta wan i ded, plante oli gat sik ya dipresen.