Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

Blema Womi Kpo Ko Nɛ “A Bli Nya”

Blema Womi Kpo Ko Nɛ “A Bli Nya”

A na Ein Gedi womi kpo ɔ ngɛ jeha 1970 ɔ mi, se akɛnɛ e sã he je ɔ, a nyɛ we nɛ a kane. Lingmi nɛ ɔ, 3-D scanner nɛ a kɛ tsu ní ɔ ha nɛ a na kaa Mose womi nɛ ji etɛ ɔ mi munyu komɛ ngɛ mi, nɛ Mawu biɛ ɔ hu ngɛ mi

NGƐ jeha 1970 ɔ mi ɔ, nihi nɛ a tsuaa si kɛ hlaa blema níhi ɔ ya na womi kpo ko nɛ la sã ngɛ Ein Gedi nɛ ngɛ Israel ngɛ Ngo Wo ɔ nya ngɛ pusinɔ he blɔ. A na womi kpo nɛ ɔ benɛ a ngɛ si tsuae ngɛ kpe he ko nɛ a sã benɛ a kpata kɔpe nɛ ji Ein Gedi hɛ mi ngɛ eko ɔ jeha lafa enuɔ jeha amɛ a mi ɔ. Bɔ nɛ la a sã womi kpo ɔ ha he je ɔ, a nyɛ we nɛ a bli nya nɛ a kane munyuhi nɛ ngɛ mi ɔ. Se bua jɔmi sane ji kaa a ngɔ klama ko nɛ a tsɛɛ ke 3-D scanner kɛ “bli nya,” nɛ a ngɔ kɔmpiuta blɔ nɔ tomi ko kɛ tsu ní, nɛ a nyɛ nɛ a na munyuhi nɛ ngɛ womi kpo ɔ mi ɔ.

Mɛni a na ngɛ womi kpo ɔ mi? Munyuhi nɛ ngɛ mi ɔ ji Baiblo mi munyuhi. Mose womi nɛ ji etɛne ɔ sisije kuku ɔmɛ ekomɛ nɛ a na ngɛ mi, nɛ Mawu biɛ nɛ a ngma ngɛ Hebri gbi mi nɛ a pɔɔ sisi tsɔɔmi ke YHWH ɔ hu je kpo ngɛ he komɛ. E maa pee kaa jeha 50 kɛ ya si jeha 400 ɔ mi ngɛ Kristo fɔmi se nɛ a ngma womi kpo nɛ ɔ. Womi kpohi nɛ a na ngɛ Ngo Wo ɔ nya a ji womi kpohi nɛ a se kɛ pe kulaa, lɔ ɔ se ɔ, Ein Gedi nɔ́ ɔ nɛ nyɛɛ se. Nyumu ko nɛ a tsɛɛ lɛ ke Gil Zohar ngma ngɛ adafi fiami womi nɛ ji The Jerusalem Post ɔ mi ke: “Loko a na Ein Gedi womi kpo ɔ, jinɛ Aleppo Codex ɔ ji blema Ngmami enyɔne nɛ se kɛ pe kulaa. Benɛ a ngma Ngo Wo ɔ Womi Kpo ɔmɛ ɔ, maa pee jeha 1,000 se loko a ngma Aleppo Codex ɔ. A ngma blema Ngmamihi nɛ a se kɛ pe kulaa nɛ ji Ngo Wo ɔ Womi Kpo ɔmɛ maa pee jeha 100 loko a fɔ Kristo, nɛ a ngma Aleppo Codex ɔ maa pee jeha 930 ɔ mi ngɛ Kristo fɔmi se.” Ní leli komɛ tsɔɔ kaa munyuhi nɛ ngɛ Ein Gedi womi kpo ɔ mi ɔ kɛ Mose womi enuɔ ɔmɛ nɛ Masoreti bi ɔmɛ ngma “jeha akpehi abɔ kɛ se ɔ kɔ, tsakemi ko be mi, nɛ tɔ̃tɔ̃mi nɛ nihi nɛ ngma a pee ɔ tsakee we sisi numi ɔ hulɔ.”