Cit atir i jami ma tye

Baibul Loko Nining i kom Oyo Ic?

Baibul Loko Nining i kom Oyo Ic?

Lagam ma Baibul miyo

 Baibul pe tye ki cik mo madok i kom oyo ic. Ento, tyeng mapol i Baibul tito kit ma Lubanga neno kwede kwo pa dano, kadi wa latin ma pud tye i ic.

 Kwo obedo mic ma a ki bot Lubanga. (Acakki 9:6; Jabuli 36:9) En neno kwo ducu calo gin ma pire tek adada, kadi wa kwo pa latin ma pud tye i ic. Pi meno, ka ngat mo orwenyo kwo pa latin ma pud tye i ic akaka, meno rom aroma ki nek.

 Cik ma Lubanga omiyo bot Luicrael wacci: “Ka co gitye ka lweny, ci ngat acel cinge ocer i kom dako ma iye odongo, ce iye opoto woko, ma can pe onen iye dano ma ogoyo dako-nu biculo kwor pi wel ma won dako bingolone, kun culo ki kit ma langolkop ongolo. Ka can onen iye, ci gibiculo kwo ki kwo.”—Nia 21:22, 23.

 Kwo pa dano cakke awene?

 Ka teke dong kigamo latin i ic, Lubanga neno calo obedo dano makwo. Lok pa Lubanga ma tye i Baibul nyutiwa tyen mapol ni Lubanga neno latin ma peya kinywalo calo dano makwo, ento pe macalo dul kom minne. Nen kong labol mogo ma nyuto ni Lubanga neno kwo pa latin ma tye i ic marom aroma ki kwo pa latin ma dong kinywalo.

  •   Ki teko pa cwiny maleng, Kabaka Daudi owaco bot Lubanga ni: “Ineno koma ki wangi ma pud peya gicweyo otum.” (Jabuli 139:16) Lubanga onongo neno Daudi macalo dano kadi wa i kare ma peya kinywale.

  •   Medo i kom meno, Lubanga onongo ngeyo ni etye ki yub ma pire tek pi lanebi Jeremia ma pud peya kinywale. Lubanga owacce ni: “I kare ma onongo peya acweyi i i meni onongo dong angeyi, dok i kare ma peya ginywali onongo dong atyeko kweri woko ibed leng pi ticca, ayeri me bedo lanebi bot rok ducu.”—Jeremia 1:5.

  •   Luka, ma onongo obedo daktar dok ocoyo but Baibul otiyo ki nyig lok acel me leb Grik me lok i kom latin ma peya kinywalo ki dong latin lakere.—Luka 1:41; 2:12, 16.

 Tika Lubanga bitimo kica ki ngat mo ma ooyo iye?

 Lubanga twero timo kica ki jo ma guonyo igi. Ka dong gineno kwo kit ma Lubanga neno kwede, pe mitte ni gubed ma cwinygi pidogi mukato kare woko. “Rwot [Jehovah] lakica dok maro dano . . . Kit macalo tung wokceng tye bor kwede ki tung potoceng-ngi, en kwanyo balwa woko ducu ki i komwa cwalo ka mabor kit meno.” a (Jabuli 103:8-12) Jehovah bitimo kica ki jo ducu ma gungut i kom bal ma gutimo i kare mukato angec, kadi wa oyo ic.—Jabuli 86:5.

 Tika oyo ic obedo gin marac ka kwo pa min latin nyo latin tye ka mading?

 Kit macalo kwo pa latin pire tek tutwal, pe porre me oyo ic pien daktar owaco ni min latin nyo latin oromo bedo ki peko mo me yot kom.

 Ket kong ni i kare ma kitye ka nywalo latin, peko mo ongolle ma mitte ni kiyer i kin laro kwo pa mego nyo laro kwo pa latin? Ka gin ma kit meno otimme, jo ma gitye ka neno lokke omyero gumok tam i kom kwo pa anga ma gibilarone.

a Jehovah aye nying Lubanga kit ma kitito kwede i Baibul.—Jabuli 83:18.