Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

LOK MA I POK NGEYE | TIKA AGIKKI PINY DONG COK?

“Agikki Piny”​—Obedo Gin Ango?

“Agikki Piny”​—Obedo Gin Ango?

Gin ango ma bino i wi ka iwinyo ki waco ni, “Agikki piny dong cok”? Tika ibitamo i kom lapwony dini mo ma tye ka redo dok wite cinge tungi ki tungi ki i wi abam kun bene omako Baibul i cinge? Nyo ibigoyo i wi cal mujee ma ocung i kona yo ka mo ento yer tike olot, oruko kanyi ci otweyo pyere dok bene omako lanyut ma loko i kom agikki piny? Bedo ka goyo i wigi jami ma bitimme weko jo mogo gibedo ki par mapol ento mogo gibedo ki akalakala nyo cwinygi bedo yom.

Baibul waco ni: “Agikki piny bibino.” (Matayo 24:14) Agikki piny bene kilwongo ni “nino madit pa Lubanga” ki dok “Armagedon.” (Niyabo 16:14, 16) Ki lok ada, dini mapat pat ginyweno wi dano ma lubbe ki agikki piny dok pwonygi-ni onya i kabedo mapol ata. Kadi bed kumeno, Baibul miniwa ngec matir i kom agikki piny​—tito gin ma obedo ki dok gin ma pe obedo. Lok pa Lubanga konyowa me niang maber adada ka ce agikki piny dong cok. Ma pud dong ber loyo aye ni pwonyowa kit ma waromo bwot kwede! Mukwongo, kong wanyamu tam mogo mugom ma dano gitye kwede madok i kom agikki piny ki dong gin ma obedo. Baibul mono waco ni “agikki piny” obedo gin ango?

GIN MA AGIKKI PINY PE OBEDO

  1. AGIKKI PINY PE OBEDO WANGO LOBO KI MAC.

    Baibul waco ni: “Iketo lobo ocung matek i kom gutine, ma pe biyenge wacel.” (Jabuli 104:5) Ginacoya man kacel ki mukene giminiwa gen ni Lubanga pe bityeko nyo pe biweko kityeko lobo matwal!​—Latitlok 1:4; Icaya 45:18.

  2. AGIKKI PINY PE OBEDO GIN MA TIMME ATA, MA ONONGO PE KIMOKO NINONE.

    Baibul waco ni Lubanga dong otyeko moko nino kacel ki cawa me agikki piny. Wakwano ni: “Ento nino meno ki cawa meno, pe tye ngat mo ma ngeyo, kadi wa lumalaika ma i polo, kadi wa Wod, ento Lubanga Won kene aye ngeyo gire. Wugwokke, wangwu obed twolo ma nen, pien wun pe wungeyo nino ma kare biromo iye.” (Marako 13:32, 33) Ki lok ada, Lubanga (“Won”) dong otyeko moko “nino ma kare biromo iye” kikome, kare ma en bikelo agikki piny iye.

  3. DANO NYO JAMI MA GIPOTO KI MALO AYE PE GIBIKELO AGIKKI PINY.

    Gin ango ma bitugo agikki piny? Niyabo 19:11 waco ni: “Lacen aneno polo oyabbe, cut atugi neno aguragura matar! Ngat ma obedo i wiye gilwongo ni ngat ma Genne, dok me Ada.” Tyeng 19 medde ni: “Lacen aneno lee ca ki luker me lobo guywayo monygi me lweny i kom ngat ma obedo i wi aguragura kacel ki monnye.” (Niyabo 19:11-21) Kadi bed ni lok ma kitiyo kwede kany tye macalo lanyut, ento gin ma waniang aye ni: Lubanga bicwalo lumonye ma gubedo lumalaikane me tyeko lumone.

Gin ma Baibul loko i kom agikki piny obedo kwena maber ento pe marac

GIN MA AGIKKI PINY OBEDO

  1. AGIKKI PA GAMENTE PA DANO.

    Baibul waco ni: “Lubanga me polo biketo ker mukene ma ri nakanaka ma pe gitwero balone, kadi dit me locce bene pe gibiweko i cing rok mukene. Ker meno manyen-ni bituro ker magi ducu ngido woko matitino, ci tyekogi woko ducu, en aye dong bicung bedo matwal.” (Daniel 2:44) Kit ma waneno kwede i lok me namba 3, kibityeko ‘luker me lobo kacel ki monygi’ ducu ma ‘gibiywayo monygi me lweny i kom ngat ma obedo i wi aguragura kacel ki monnye.’​—Niyabo 19:19.

  2. AGIKKI ME LWENY, TIM GERO, KI DONG TIM MARACO.

    “En [Lubanga] juko lweny woko i wi lobo ducu.” (Jabuli 46:9) “Jo ma cwinygi atir gibibedo i lobo, ki jo ma gin lugen ma pe gitye ki bal mo gibibedo iye matwal; ento jo maraco gibityekogi woko ki i lobo meno, ki jo ma gungayo wang Rwot pi bal me nek bene gibiputogi macalo guputo doo.” (Carolok 2:21, 22) “Nen, aketo jami ducu doko nyen.”​—Niyabo 21:4, 5.

  3. AGIKKI PA DINI MA GIPWONYO LOK GOBA I KOM LUBANGA.

    “Lunebi gitito lok goba goba, ki ajwagi bene gitye ka tiyo gin ma igi mito . . . Ento gibitimme nining ka agikkine dong oo?” (Jeremia 5:31) “I nino meno jo mapol biwaco bota ni, ‘Rwot, Rwot, yam pe watito lok pa Lubanga i nyingi, dok pe waryemo cen maraco-gu woko ducu i nyingi? Yam pe watiyo tic mogo matek madito i nyingi?’ Ci abituco botgi ka maleng ni, ‘Onongo pe angeyowu; wua woko ki bota, wun lutim gin maraco.’”​—Matayo 7:21-23.

  4. AGIKKI PA JO MA GICWAKO JAMI MA TYE KA TIMME I LOBO.

    Yecu Kricito owaco ni: “Ngolo kop tye kit man, ceng con obino i lobo, ento dano gumaro piny macol makato ceng, pien timgi rac.” (Jon 3:19) Baibul owaco ni con kong kityeko lobo i kare pa Nua, laco ma lagen. “Pii bene aye ma yam otyeko lobo me kare maca ka pii aluka ocorre omwonyo woko. Pi lok pa Lubanga acel-lu bene, polo ki lobo me kare man dong gikano pi kuro mac; ma gitye ka gwokone nio ka nino me ngolo kop ki tyeko dano ma pe gilworo Lubanga oromo.”​—2 Petero 3:5-7.

Nge ni “nino me ngolo kop ki tyeko dano” ma tye ka bino-ni kiporo kityeko “lobo” i kare pa Nua. Lobo mene ma kityekone woko? Lobo ma wabedo iye-ni obwot; ento kityeko “dano ma pe gilworo Lubanga”​—lumone pa Lubanga aye ‘kityekogi.’ I “nino me ngolo kop” ma tye ka bino-ni jo ma guyero me bedo lumone pa Lubanga gibityekogi ducu. Ento jo pa Lubanga kibigwokogi kit ma otimme kwede i kom Nua ki lupacone.​—Matayo 24:37-42.

Go kong kit ma loboni bibedo mwonya kwede ka Lubanga ojwero jo maraco ducu! Ki lok ada, gin ma Baibul loko i kom agikki piny obedo kwena maber ento pe marac. Kadi bed kumeno, pud itwero penye kekeni ni: ‘Tika Baibul tittiwa awene ma agikki piny bibino iye? Tika romo bedo ni dong tye cok? Atwero bwot nining?’