Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Elias Hutter ki Baibul ma en Ogonyo i Leb Ibru

Elias Hutter ki Baibul ma en Ogonyo i Leb Ibru

TIKA itwero kwano Baibul ma kicoyo i leb Ibru? Gwok nyo pe itwero. Mogo nongo bene ma naka yam peya ineno Baibul mo keken ma kicoyo i leb Ibru. Ento iromo dongo pwocci pi Baibul ma itye kwede ka iniang lok mogo manok i kom Elias Hutter, lacoc mo me cencwari me 16 kacel ki Baibul ma en ocoyogi i leb Ibru.

Kinywalo Elias Hutter i 1553 i Görlitz, taun mo matidi ma tye i wang lobo me Germany macok ki Poland ki Czech Republic. Hutter okwano leb pa jo Asia i Lutheran University i Jena. Ma en cok o mwaka 24, kicime me bedo lapwony me leb Ibru i Leipzig. Macalo ngat ma loko kit me pwonye, en ocako gang kwan mo i Nuremberg ka ma dano onongo gitwero pwonyo iye leb Ibru, Grik, Latin, ki dok German i kine ka mwaki angwen keken. Man onongo pe twere i gang kwan nyo univaciti mo keken i kare meno.

“KIT MA BAIBUL MAN BER KWEDE”

Lok i kom Baibul me leb Ibru ma Hutter ogonyo i 1587

I 1587, Hutter ogonyo but Baibul ma kilwongo ni Cik macon i leb Ibru. Baibul man onongo kilwongo ni Derekh ha-Kodesh, dok kikwanyo nying man ki i buk pa Icaya 35:8 ma gonye ni “Yo Maleng.” Baibul man kigonyo i yo ma oweko dano mapol gubedo ka lok i kom “kit ma Baibul man ber kwede.” Ento Baibul man onongo pire tek tutwalle pien lutino kwan onongo gitwero tic kwede me pwonyo leb Ibru.

Me niang tyen lok muweko Baibul ma Hutter ogonyo i leb Ibru onongo pire tek, nen kong pekki aryo ma ngat moni onongo kemme kwede ka tye ka temme me kwano Baibul i leb Ibru. Me acel, nukuta ma kitiyo kwede onongo dok pat adada, ki me aryo, coc ma gimedo i acakki ki bene i agikki me nyig lok moni onongo weko niang i kom nyig lok meno bedo tek adada. Me labolle, nen kong nyig lok me Ibru ni נפשׁ (ma gonye ni ne’phesh), ma terre ni “gin makwo.” I Ejekiel 18:4, nyig lok meno cakke ki nukuta ni ה (ha), dok man weko doko הנפשׁ (han·ne’phesh). Ki bot ngat ma pe ngeyo leb meno maber, nyig lok man ni הנפשׁ (han·ne’phesh) twero doko gin mo mapat adada ki נפשׁ (ne’phesh).

Me konyo lutino kwanne, Hutter dok otiyo ki diro ma kite dok pat adada me goyo coc magi wek oniange maber. Nukuta ma en otiyo kwede me goyo nyig lok moni onongo dok nen mapat ki ma en otiyo kwede me goyo coc ma i acakki ki agikki me nyig lok meno. Diro man oweko odoko yot bot lutino kwan me niang ka ma kikwanyo nyig lok me Ibru moni kikome, dok man okonyogi me pwonyo leb meno oyotoyot. Baibulwa me New World Translation of the Holy Scriptures​—With References bene tiyo ki kodi diro acel-li i coc ma i tere. * Kom nyig lok moni kikome kikwoto akwota, ento nukuta ma kicoyo i acakki ki agikki me nyig lok meno nongo tye i coc matino. Lapor man nyuto ni kit ma kigoyo kwede ki Ejekiel 18:4 i Baibul ma Hutter ogonyo-ni bene rom ki kit ma kigoyo kwede ki wang teng meno i coc ma tye i tere piny i Reference Bible.

BUT BAIBUL ME “CIK MANYEN”

Hutter bene ogoyo but Baibul ma kilwongo ni Cik Manyen, i leb ma romo 12. But Baibul man kigoyo ki i Nuremberg i 1599 dok pol kare kilwongo ni Nuremberg Polyglot. Hutter bene onongo mito goyo Cik Manyen me leb Grik ma kigonyo i leb Ibru. Ento en owaco ni kadi bed ni “onongo atye atera me culo cente madit” pi but Baibul man ma kigonyo i leb Ibru, ento onongo pe binyako nyige. * Pi meno, en omoko tamme me gonyo Cik Manyen me leb Grik i leb Ibru en kikome. Hutter otero mwaka acel keken me gonyo Baibul man!

Ginacoya me leb Grik ma Hutter ogonyo-ni onongo ber lakwene? Franz Delitzsch lacoc mo me cencwari 19 ocoyo ni: “Baibul me leb Ibru man onyuto ni tye leb mo ma Lukricitayo mapol pe gingeyo ento mitte ni kong kikwan, pien en ogonyo Baibul man kore ki kore dok i yo matir.”

ADWOGI MABER

Hutter pe odoko lalonyo pi ticce; dok bene nen calo Baibul ma en ogonyo-ni pe ocate maber. Ento ticce okelo adwogi maber dok marii. Me labolle, William Robertson ogonyo odoco Baibul me Cik Manyen me leb Ibru ma en ogonyo-ni i 1661, ki lacen Richard Caddick bene dok ogonyo odoco Baibul man i 1798. I kare ma Hutter tye ka gonyo Baibul man nia ki i Leb Grik mukwongo, en obedo ka tic ki “Jehovah” (יהוה, JHVH) pi nying me dog tic Kyʹri·os (Rwot) ki The·osʹ (Lubanga) ka onongo gicoyo kit meno i Ginacoya me leb Ibru nyo ka ma en tamo ni kitye ka lok i kom nying ni Jehovah. Man onongo tye me ur pien kadi bed ni pe kitiyo ki nying Lubanga i Baibul me Cik Manyen mukene-ni, Hutter odwoko nying Lubanga i Baibul ma en ogonyo-ni ka myero obed iye.

Ka ineno Nying Lubanga, Jehovah i Ginacoya me leb Grik nyo Cik Manyen, nyo ka ineno i coc ma i tere piny ma tye i Reference Bible wi myero opo ni meno obedo tic pa Elias Hutter.

^ para. 7 Nen lok ma i tere piny me aryone i Ejekiel 18:4 ki Appendix 3B i Reference Bible.

^ para. 9 Lucoc mukene onongo kong con gugonyo Cik Manyen i leb Ibru. Me labolle Simon Atoumanos , laco mo ma obedo Byzantine monk, i kine ka mwaka 1360. Ki Oswald Schreckenfuchs , lacoc mo ma a ki Germany, i kine ka mwaka 1565. Pe kigoyo Baibul magi ma gugonyo-ni, dok bene dong gipe i kare-ni.