Cit atir i jami ma tye

Kit ma Baibul Oo Kwede Botwa

Kit ma Baibul Oo Kwede Botwa

Kit ma Baibul Oo Kwede Botwa

Tye me ur adada ni Baibul obwot dok pe oballe nio wa i karewa-ni. Kityeko coyone mwaki 1,900 mukato angec. Onongo kicoyo i kom jami ma balle woko oyot​—karatac ma kiyubo ki togo ki dong laa lee—​dok kikwongo coyone i leb ma pol pa dano dong pe giniang iye i kare-ni. Jo mogo ma gitye ki twero, nicakke ki i kom luloc lobo me o kwede wa i kom lutela dini gutemme ki tekogi ducu me rwenyo Baibul woko.

BAIBUL ocako bwot pi kare malac kit man nining nio wa i kare-ni ma dong tye buk ma ngene twatwal-li? Kong wanen tyen lok aryo.

Kikobo Baibul i Kopi Mapol Adada, Dok Man Oweko Obwot Nio wa i Kare-ni

Luicrael, ma gin aye jo ma kimiyo buk adola mukwongo-ni i cinggi, gutute matek me gwokone maber, dok gukobo i kopi mapol adada. Kiciko luker me Icrael ni gukob ‘lok me cik man ducu i buk kun gikwanyo lokke ki i buk ma ajwagi ma Lulevi gwoko.’​—Nwoyo Cik 17:18.

Luicrael mapol onongo gimaro kwano Ginacoya, dok onongo giye ni obedo Lok pa Lubanga. Pi meno, gutiyo ki lukob coc ma kipwonyogi maber me kobo Ginacoya meno ki diro adada. Ngat acel i kin lukob coc magi onongo nyinge Ejira, dok onongo lworo Lubanga adada. Kiloko i kome ni en onongo “karan dok laryeko i cik pa Moses ma con Rwot [Jehovah] Lubanga pa Icrael omiyo ki Moses.” (Ejira 7:6) Lucoc pa Lujudaya ma gukobo Ginacoya me Leb Ibru, nyo “Cik Macon,” i kine ka mwaka 500 me o i 900 K.M., gukwano kadi wa wel nukuta ma gukobo wek bal mo pe obed iye. Diro ma gutiyo kwede me kobo coc meno okonyo adada wek jami ducu obed kit ma onongo tye kwede i buk adola me acel kadi bed jo mogo gutemme me rwenyo Baibul woko.

Me labolle, i 168 K.M.P., laloc mo me Ciria ma nyinge Antiochus IV otemme me balo kopi me Ginacoya me Leb Ibru mo keken ma en onongo i lobo Palestina. Laco lok mo me tekwaro pa Lujudaya owaco ni: “Guyeco dok guwango buk adola me cik mo keken ma gunongo.” Buk me The Jewish Encyclopedia waco ni: “Jo ma kiminigi twero me timo tic meno gutimo ki mit kom adada . . . Ngat ma kinongo ki buk maleng man . . . onongo kineko woko.” Kadi bed kit meno, kopi mapol me Ginacoya obwot i kin Lujudaya ma i Palestina ki dok jo ma bedo i lobe mukene.

I nge kare manok ma kityeko coyo Ginacoya me Leb Grik, nyo “Cik Manyen,” kopi mapol me waraga, lok pa lunebi ki jami mutimme ma gucoyo piny onya oyotoyot adada i kin piny. Me labolle, Jon ocoyo Jirine ki i Epeco nyo cok ki Epeco. Ento lukwed lok mapol giwaco ni ma peya mwaki 50 okato i nge kare ma Jon otyeko coyo Jiri meno, kinongo kopi me but Jiri meno wa i Ejipt, i bor piny me kilomita miya mapol ata. Man nyuto ni ma peya Ginacoya me Leb Grik ma kikwongo coyone-ni orii pi kare malac, Lukricitayo mapol ma gia ki i lobe mapatpat onongo dong gitye ki kopine.

Nya pa kopi me Ginacoya i but lobe mapatpat oweko Baibul obwot pi cencwari mapol i nge to pa Kricito. Me labolle kiwaco ni i odiko me Febuari 23 i mwaka 303 K.M., laloc me Roma ma nyinge Diocletian ocung ka neno kit ma lumonye gibalo kwede doggola me kanica kun kiwango kopi me Ginacoya mo keken ma gunongo. Diocletian onongo tamo ni etwero giko ter dini pa Lukricitayo ka ebalo coc maleng. Orwone, en omiyo cik ni kiwang ka maleng kopi me Baibul ducu ma tye i kabedo ma i te locce. Kadi bed kumeno, kopi mapol obwot dok kimedde ki kobogi. Ki lok ada, kopi aryo me bukke mapol me Cik Manyen ma kikobogi i nge kare mo manok ma Diocletian omiyo kwede cik man, pud tye wa i kare-ni. Acel tye i Roma, ki acel tye ka ma Kigwoko Iye Bukke pa Jo Britain i London, lobo England.

Kadi bed pud peya kinongo Baibul me acel ma kikwongo coyone, ento kopi alip mapol ma kikobo ki i Baibul me acel man ma tye ki bukke ducu me Baibul nyo bute manok obwot wa i kare-ni. Mogo dong gutii adada. Tika dano guloko lok ma onongo kicoyo con i Baibul me acel i kare ma gitye ka kobone? Lacoc mo ma kilwongo ni W. H. Green oloko i kom Ginacoya me Leb Ibru ni: “Kitwero wacone ni pe tye buk mo macon ma kikobo kakare ma loyo Ginacoya man.” Ma lubbe ki Ginacoya me Leb Grik, Sir Frederic Kenyon, ocoyo ni: “Ma kityeko coyo Ginacoya me Leb Grik mukwongo-ni, dano gucako kobone ma peya otero kare malac, dok kare manok meno onongo pe twero kelo apokapoka i kin Gincoya me acel ki ma kikobo akoba, dok pe tye tyen lok mo keken me bedo ki tam ni Ginacoya ma watye kwede i kare-ni pe kikobo kit ma con onongo tye kwede. Dong watwero wacone ki tekcwiny ni bukke ducu me Cik Manyen genne dok kikobo kit ma con onongo tye kwede kikome.” En bene owaco ni: “Watwero bedo ki gen ni lok ducu me Baibul kigwoko maber adada. . . . Pe watwero waco lok acel-li i kom bukke macon mukene ma nonge i kare-ni.”

Gonyo Baibul i Leb Mapatpat

Tyen lok me aryo ma pire tek ma oweko Baibul ngene loyo buk mo keken i kare-ni aye pien kigonyo i leb mapol adada. Lok man rwatte ki yub pa Lubanga ni dano me rok ki leb ducu myero gungeye dok guwore “i cwiny ki ada.”​—Jon 4:23, 24; Mika 4:2.

Kopi me Gincoya me Leb Ibru ma kikwongo gonyone kilwongo ni Septuagint dok onongo tye i leb Grik. Onongo kigonyo pi Lujudaya ma kiloko leb Grik ma pe gibedo i Palestina dok kityeko gonyone cencwari aryo ma peya Yecu obino i lobo. Kityeko gonyo bukke ducu me Baibul i leb mapol, ma kwako wa Cik Manyen i nge cencwari mogo manok ma kityeko coyo kwede Baibul mukwongo. Ento lacen, luker ki lulamdog ma onongo myero guket tek wek dano ducu gunong Baibul dok gutimo olungtukene. Lulamdog guweko romigi gubedo i colpiny i kare ma gukwero ni kigony Lok pa Lubanga i leb ma pol pa dano gingeyo.

Kadi bed Kanica ki luloc me gamente onongo pe gimito, co mogo ma cwinygi tek guketo kwogi ka mading me gonyo Baibul i leb ma dano giniang iye. Me labolle i mwaka 1530, laco mo ma a ki England ma nyinge William Tyndale, dok okwano i Oxford, ogonyo bukke abic mukwongo me Cik Macon. Kadi bed aunauna onongo tye, en obedo ngat mukwongo ma ogonyo Baibul me Leb Ibru kun dwoko i leb Munu. Tyndale bene obedo lagony Baibul me leb Munu mukwongo ma otiyo ki nying Jehovah. Lacoc mo me Spain ma nyinge Casiodoro de Reina obwot teretere ki i dog to i cing Lukatoli ma guketo aunauna i kome i kare ma onongo en tye ka gonyo Baibul mo acel i leb Spanish. En obedo ka wot i lobo England, Germany, France, Holland, ki Switzerland i kare ma onongo tye ka gonyo Baibul meno. *

I kare-ni pud kitye ka medde ki gonyo Baibul i leb mapol, dok kitye ka goyone i kopi milion mapol. Kit ma Baibul obwot kwede nio wa i kare-ni ma dong tye buk ma ngene loyo-ni moko ada pa lok ma Petero ocoyo ni: “Lum ner, ature bene o woko, ento lok pa Rwot ma en oloko bedo matwal.”​—1 Petero 1:24, 25.

[Lok ma tye piny]

^ para. 14 Gigoyo Baibul ma Reina ogonyo-ni i mwaka 1569 dok Cipriano de Valera oketo alokaloka mogo manok iye i mwaka 1602.

[Bok/​Cal]

BAIBUL MENE MA MYERO AKWAN?

Jo mapol gitye ki Baibul mapol mapatpat ma kigonyo i lebgi. Lugony Baibul mukene gutiyo ki nyig lok mogo ma karene okato woko dok niang iye tek. Mogo gutiyo ki nyig lok mayot tutwal ma weko lok ma gugonyo-ni bedo pat ki kit ma onongo tye kwede con. Mukene dok pe guketo cwinygi me gonyo tyen lok me coc moni ento gugonyo jami ducu nyig lok ki nyig lok.

Baibul me leb Munu me New World Translation of the Holy Scriptures, Lucaden pa Jehovah aye gugonyo kun a atir ki i Baibul me acel ma kigwongo gonyone i leb macon. Lumemba me Komitti ma gugonyo Baibul man pe gunyuto nyinggi. Dok kigonyo Baibul me leb Munu me New World Translation of the Holy Scriptures i leb ma romo 60 kulu. Kadi bed kit meno, jo ma gugonyo leb magi kun a ki i Baibul me leb Munu me New World Translation of the Holy Scriptures gubedo ka poro coc ma iye ki ma i Baibul macon-ni. Jo ma gugonyo Baibul me New World Translation gugonyo lok ma i Baibul macon-ni nyig ki nyig tekke pe loko tyen lokke. Lugony Baibul man gutemme me gonyone wek jo ma gikwano Baibul i kare-ni guniang lokke kit ma jo ma gukwano Baibul me kare macon-ni guniang kwede.

Jo mogo ma gipwonyo leb mapol gungiyo kwai Baibul mapatpat ma kigonyogi i kare-ni​—kadi wa Baibul me New World Translation—​wek ginen ka ce tye lok mogo ma pe kigonyogi kakare nyo jo ma gugonyo guloko lok ma iye wek orwatte ki mitigi. Ngat acel i kin lupwonye magi obedo Jason David BeDuhn, professor ma pwonyo lok kom dini i Northern Arizona University i United States. I mwaka 2003 en ocoyo buk ma tye ki pot karatac 200 ma loko i kom Baibul abongwen mapatpat “ma kimaro tic kwede i lobe ma kiloko iye leb Munu.” * En ongiyo lok mogo ma kicoyo i Baibul magi ma lukwan mapol gitye ki tam mapatpat i kom kit ma onongo myero kigonygi kwede, pien ka kenyo aye lugony Baibul mapol onongo “gitwero gonyone ma lubbe ki tamgi nyo mitigi.” En ongiyo tyeng magi ki acel acel, kun poro Baibul abongwen me leb Munu-ni ki Baibul me leb Grik, dok obedo ka ngiyo Baibul mene i kin abongwen-ni ma jo ma gugonyo guloko tyen lokke woko. Gin ango ma en onongo?

BeDuhn owaco ni jo mapol kacel ki lukwan me Baibul mogo gitamo ni lok mogo ma i New World Translation (NW) dok pat ki me Baibul mukene-ni pien jo ma gugonyo guloko lokke wek orwatte ki pwony me dinigi. Kadi bed kit meno, en owaco ni: “Apokapoka magi tye tutwalle pien lok ma i NW tye kakare dok kigonyo kit ma Baibul macon onongo tye kwede.” Kadi bed BeDuhn pe ye i kom kit ma kigonyo kwede lok mogo me New World Translation, ento en owaco ni Baibul man “aye pud dong kigonyo kakare loyo ka iporo ki Baibul mukene.” En owaco ni New World Translation “obedo Baibul maber.”

Lacoc mo ma nyinge Dr. Benjamin Kedar ma Laibru dok bedo i lobo Icrael, owaco lok acel-li i kom Baibul me New World Translation. I 1989 en owaco ni: “Baibul man nyuto ni jo ma gugonyo gutute matek wek dano gubed ki Baibul ma miyo ngec matir loyo. . . . Pud peya anongo ka mo i Baibul me New World Translation ma nyuto ni jo gugonyo onongo gitye ki miti me loko tyen lokke woko.”

Pennye kekeni ni: ‘Ngo ma amito ka atye ka kwano Baibul? Tika amito Baibul ma kwanone yot kadi bed pe kigonyo kakare? Kece amito kwano Baibul ma lok ma iye kidwoko kit ma onongo tye kwede i Baibul macon-ni?’ (2 Petero 1:20, 21) Baibul ma ibiyero myero orwatte ki gin ma imito.

[Lok ma tye piny]

^ para. 22 Medo i kom Baibul me New World Translation, Baibul mukene aye The Amplified New Testament, The Living Bible, The New American ­Bible With Revised New Testament, New American Standard Bible, The Holy Bible​New International Version, The New Revised Standard Version, The Bible in Today’s English Version, ki dong King James ­Version.

[Cal]

Baibul me “New World Translation of the Holy Scriptures

dong kigonyo i leb mapol

[Cal]

Kopi me Baibul ma lukob coc pa Lujudaya gukobo

[Cal]

But Baibul ma tye ki coc pa Luka 12:7, “. . . Pe wulwor; pien piwu tek twatwal makato pi ojwinyojwiny mapol.”

[Ka ma cal oa ki iye]

Foreground page: National Library of Russia, St. Petersburg; second and third: Bibelmuseum, Münster; background: © The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin