Skip to content

AMALẼHE VA PULA

Oku Lipekela Kuomanu va Kuavimatamata Vimuamue Ekandu?

Oku Lipekela Kuomanu va Kuavimatamata Vimuamue Ekandu?

 “Osimbu nda kala oku kula nda liyaka locitangi coku sola omanu va kuavimatamata vimuamue. Nda simĩle okuti onjongole yaco yi kala lika otembo yimue, pole onjongole yaco yamamako.”—David, o kuete 23 kanyamo.

 David Ukristão umue o yongola oku sanjuisa Suku. Nye a sukilile oku linga eci a yeva onjongole yoku lipekela lomunu ukuavimatamata vimuamue? Suku o tenda ndati ocituwa coku lipekela kuomanu va kuavimatamata vimuamue?

 Nye Embimbiliya li popia?

 Ocituwa coku lipekela kuomanu va kuavimatamata vimuamue, ca tamba kovituwa viopocitumãlo omunu a kasi, ale voku pongoloka kuotembo. Pole Akristão ka va tava kovisimĩlo viomanu ale oku “pungoka lakimba okuti va imbiwa oko loko lofela yosi yoku longisa.” (Va Efeso 4:14) Catiamẽla kocituwa coku lipekela kuomanu vakuavimatamata vimuamue kuenda (ovituwa vikuavo viatiamẽla kondaka yaco) ovo vakuãi olonumbi Viembimbiliya.

 Olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla kocituwa coku lipekela kuomanu vakuavimatamata vimuamue, via teta onimbu. Ondaka ya Suku yi popia ndoco:

  •  “Ku ka pekele lulume ndeci va pekela lukãi.”—Ovisila 18:22.

  •  “Suku wa va eca koloñeyi viukahonga, momo akãi vavo va pongolola ovituwa viavo via sunguluka ha va lingi evi ka via sungulukile.”—Va Roma 1:26.

  •  “Ko ka kembiwi. Ndaño vakuevĩho liukahonga, ndaño vakuakufendela oviteka, ndaño vakahokolo, ndaño alume va litumbika kovilinga vioku lala lala la vakuavimatamata vimuamue viuyali, ndaño alume vakuakulala lalume, ndaño ovimunu, ndaño vakuacipululu, ndaño oloholua, ndaño vakuakuimbula, ndaño olondiandia, ka va piñala Usoma wa Suku.”—1 Va Korindo 6:9, 10.

 Olonumbi via Suku vi tiamisiwila komanu vosi, ci kale okuti va kuete ocituwa coku lipekela lomanu vakuavimatamata vimuamue ale sio. Omo liaco, vosi va sukila oku li kandangiya eci va kuata onjongole yoku linga ocina cimue ci sumuisa Suku.—Va Kolosai 3:5.

 Anga hẽ ci lomboloka okuti . . . ?

 Anga hẽ ci lomboloka okuti Embimbiliya li tu vetiya oku suvuka omanu vana va kuete ocituwa coku lipekela la vakuavimatamata vimuamue?

 Sio. Embimbiliya ka li tu vetiya oku suvuka omanu vaco. Olio li tu vetiya oku “kala lombembua lomanu vosi,” ndaño va kuete ovituwa ka via sungulukile. (Va Heveru 12:14) Omo liaco, ka ca sungulukile oku sanumula, oku kuatela ukuse ale oku tata lãvi vana va kuete ocituwa coku lipekela la vakuavimatamata vimuamue.

 Ci lomboloka hẽ okuti Akristão va sukila oku pisa ovihandeleko vi ecelela okuti omanu vakuavimatamata vimuamue va kuela?

 Embimbiliya li lekisa okuti ovihandeleko via Suku vi ecelela lika ulume lukãi oku likuela. (Mateo 19:4-6) Olombangulo viomanu viatiamẽla kocihandeleko coku likuela kuomanu vakuavimatamata vimuamue, via kunamela lika kopulitika pole, ka ci lekisa okuti ocituwa cimue ciwa. Embimbiliya li lungula Akristão oku yuvula oku litenga vopulitika. (Yoano 18:36) Ovo ka va teyuila ale oku pisa ovihandeleko violombiali viatiamẽla koku likuela kuomanu vakuavimatamata vimuamue ale vana va kuete ocituwa caco.

 Pole, nye ci lingiwa nda . . . ?

 Pole, nye ci lingiwa nda omunu umue o kuete ocituwa coku lipekela la vakuavimatamata vimuamue? Citava hẽ okuti o linga a pongoloko?

 Citava. Eci oco vamue va linga kocita catete. Noke lioku lombolola okuti omanu vana va kuete ocituwa coku lipekela la va kuavimatamata vimuamue ka va ka piñala Usoma wa Suku, Embimbiliya li popia hati: “Vamue pokati kene va kuatele ovituwa viaco.”—1 Va Korindo 6:11.

 Anga hẽ ci lomboloka okuti omanu vana va kuatele ocituwa coku lipekela la va kuavimatamata vimuamue, ka va kuete vali ovisimĩlo viaco? Sio. Embimbiliya li popia ndoco: “Puãi wali omunu wokaliye, okuti omo liukũlĩhĩso wa suapo omunu waco o kasi oku pongoluiwa.” (Va Kolosai 3:10) Oku linga a pongoloko ocina cimue ca ambata otembo.

 Pole, nye ci popiwa nda umue o yongola oku kuama olonumbi via Suku o kuete ocituwa coku lipekela la vakuavimatamata vimuamue?

 Ndeci ca siata oku lipita lolonjongole vikuavo, omunu eye o nõla nda o siapo ale amamako lonjongole yaco. Ndamupi? Embimbiliya li popia hati: “Endaendi lespiritu oco ka vu ka tẽlisi olonjongole vietimba.”—Va Galatia 5:16.

 Limbuka okuti ocinimbu eci ka ci lekisa okuti noke omunu ka ka kuata vali onjongole yaco. Oku pamisa ekolelo liove, oku kuata ocituwa ciwa coku lilongisa Embimbiliya pokolika kuenda oku likutila, ci ka ku kuatisa oku yuvula olonjongole viaco.

 David wa tukuiwa kefetikilo, wa limbuka okuti ovina viaco viocili capiãla enene noke lioku sapela lolonjali viaye Aristão catiamẽla kocituwa caye. Eye wa popia hati, “Ca kala ocitangi cinene kokuange kuenda citava okuti nda nda sapelele lavo catiamẽla kondaka yaco, nda nda kuata vali esanju lialua eci nda kala umalẽhe.”

 Noke tu ka kuata esanju omo lioku pokola kolonumbi via Yehova. Etu tu ka limbuka okuti ovio “via sunguluka, vi sanjuisa utima,” kuenda “oku vi linga ku kuete onima ya lua.”—Osamo 19:8, 11.